Otvori glavni izbornik

Promjene

Obrisano 66 bajtova ,  prije 3 godine
bez sažetka
'''Branimir Glavaš''' ([[Osijek]], [[23. rujna]] [[1956.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] političar, jedan od osnivača HDZ-a u Zagrebu [[1989.]] g.,<ref name="BG">[http://www.branimirglavas.com/index.php?Itemid=44&id=22&option=com_content&task=view Službeni životopis.]</ref> osnivač Udruge građana [[Hrvatski demokratski sabor Slavonije i Baranje]] (HDSSB-a) [[2005.]] g., kao i političke stranke [[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]] ([[2006.]]), po struci diplomirani [[Pravo|pravnik]], bivši [[general bojnik]] [[HV]]-a (predsjednik Josipović mu je [[9. rujna]] [[2010.]] oduzeo čin),<ref name="čin2">Predsjednik Republike Hrvatske. ''Odluka o oduzimanju čina Oružanih snaga Republike Hrvatske'', Klasa: 805-06/10-03/01, Urbroj: 71-03/2-10-01, Zagreb, 9. rujna 2010., [[Narodne novine]], br. [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_109_2893.html 109/10.–2893.,] 20. rujna 2010., {{ISSN|1333-9273}} {{Citat|IV.<br>Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.}}</ref> te osoba osuđena za kazneno djelo ratnog zločina, osuđen na 8 godina zatvorske kazne, a 12. siječnja 2015. godine Ustavni sud RH nakon gotovo 4,5 godine od podnošenja ustavne tužbe, zbog kršenja ustavnih i ljudskih prava tijekom Glavaševa pravosudnog progona, ukinuo je drugostupanjsku pravomoćnu presudu i naložio Vrhovnom sudu RH da ponovno razmatra žalbe Branimira Glavaša i drugih suoptuženika, na prvostupanjsku presudu.
 
== Životopis ==
 
=== Domovinski rat ===
Dana [[12. listopada]] 1990. imenovan je sekretarom Sekretarijata narodne obrane (SNO) općine Osijek, s ciljem i zadaćom organizacije obrane i ustroja hrvatskih obrambenih oružanih snaga, uoči hrvatskoga osamostaljenja. Tu je dužnost obnašao do [[24. travnja]] [[1992.]] godine. Tijekom oružane agresije na Republiku Hrvatsku i aktivno je sudjelovao u obrani RH, tako da ga je pukovnik [[Karlo Gorinšek]], zapovjednik Operativne zone Osijek, [[2. studenoga]] [[1991.]] godine imenovao pomoćnikom zapovjednika obrane grada Osijeka, zaduženim za koordinaciju s teritorijem i kontakte s javnošću. Dr. [[Franjo Tuđman]], vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH, [[1. prosinca]] 1991., u prvoj dodjeli činova dodjeljuje mu čin [[bojnik]]a HV-a, a [[7. prosinca]] 1991. imenuje ga '''zapovjednikom obrane grada Osijeka'''. Za ustroj i organizaciju obrane, kao i za doprinos u obrani Domovine, pohvaljivan je i vojno unapređivan od čina bojnika (01.12.1991.), pukovnika (veljača) 1992., brigadira 1993., te sve do časničkog čina general bojnika [[HV|Hrvatske vojske]]. Bio je nositelj više visokih vojnih i državnih odličja, kojima ga je odlikovao prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman.
 
Sredinom travnja 1992. godine, nakon prestanka djelovanja i ukidanja Zapovjedništva obrane grada, imenovan je pomoćnikom zapovjednika Prve operativne zone '''''Osijek''''', zaduženim za IPD.
Nakon demobilizacije, [[30. svibnja]] 1992. godine, izabran je za posljednjeg predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Osijek. Iste ga je godine Vlada RH imenovala koordinatorom za civilna pitanja [[UNPROFOR]]-a. Nakon uvođenja novog teritorijalnog ustroja u RH u travnju 1993., izabran je za prvog župana Osječko-baranjske županije, što je obnašao do 2000. godine.
 
 
== Razlaz sa Sanaderom i osnivanje HDSSB-a ==
Uoči lokalnih izbora 2005. dolazi do '''političkog razlaza''' donedavnih saveznika (Ive Sanadera i Branimira Glavaša). Povod za razlaz bilo je neuvrštenje investicijskih projekata iz državnog proračuna za razvoj Slavonije i Baranje, ali i njegovog plana da ukine slavonske županije i osnuje jedinstvenu regiju Slavoniju<ref>http://www.jutarnji.hr/glavas--uspon-i-pad/205871/</ref>. Sanader Glavaša isključuje iz stranke travnja 2005. pod optužbama da Glavaš vodi autonomašku politiku, u trenutku kada Glavaš objavljuje prednacrt Programske deklaracije HDSSB-a, koju je uz njega potpisalo i javno obznanilo još 100 osječkih intelektualaca, gospodarstvenika, kulturnih, športskih i javnih djelatnika grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Međutim, Branimir Glavaš osniva i sastavlja nezavisnu listu za nadolazeće izbore za Gradsko vijeće Osijeka i Županijsku skupštinu [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]] te dobiva podršku gotovo cjelokupne organizacije [[HDZ|Hrvatske demokratske zajednice]] i [[MHDZ|Mladeži HDZ-a]] u toj županiji. Na izborima za oba predstavnička tijela odnosi relativnu pobjedu (županija: 27%, grad: 25%), a HDZ mora podnijeti teški poraz (županija: 14%, grad 8%). Zajedno s [[HSP|Hrvatskom strankom prava]] stupa u koaliciju i njegova lista dobiva župana, a HSP, iako ima samo 4 vijećnika (u odnosu na HDSSB-ovih 9), gradonačelnika [[Anto Đapić|Antu Đapića]].
 
Nakon izbora dolazi do osnivanja '''Hrvatskoga demokratskog sabora Slavonije i Baranje''' (HDSSB) ([[8. listopada]] 2005.) Na ponovljenim izborima za Županijsku skupštinu Požeško-slavonske županije (2006.) i Gradsko vijeće Slavonskog Broda (2007.), njegova stranka uspijeva ući u oba predstavnička tijela. U jesen 2007.(za vrijeme dok je Branimir Glavaš bio uhićen i nalazio se u pritvoru), zbog političkog-financijskog skandala i sukoba s Antom Đapićem, nastalog zbog primjene tzv. "Đapićeva modela" financiranja športske dvorane u Osijeku raskida se koalicija. Tim "Đapićevim modelom" izgradnje športske dvorane, grad Osijek je trebao izgraditi dvoranu koja je Osijek trebala koštati 900 milijuna kuna, a čemu se je Glavaš sa vijećnicima svoje nezavisne liste, protivio. Nakon razlaza Glavaša sa Đapićem, dva se puta ponavljaju izbori za gradsko vijeće grada Osijeka.
 
Osječka [[šport]]ska dvorana je koncem prosinca 2008. godine izgrađena i otvorena, a iznosila je ukupno "zanemarivih" 200 milijuna kuna. Dakle, time su se pokazali opradanim, razlozi Glavaševa razlaza s Đapićem. Glavašev HDSSB je danas (2014.g.) parlamentarna stranka koja je na izborima održanim u studenom 2011. godine, osvojila ukupno šest izvornih mandata, da bi im tijekom sukoba u HDZ-u pristupio i sedmi zastupnik, Josip Salapić.
Dana 23.travnja 2014.godine Branimir Glavaš je podnio tužbu Europskom sudu za ljudska prava zbog kršenja članka 6. i 7.Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to zbog povred prava na suđenje u razumnom roku. Istovjetnu tužbu Strasbourgu Glavaš vs. Hrvatske, podnijela je i Glavaševa odvjetnica Višnja Drenški Lasan, 28.travnja 2014.godine. Zahvaljujući namjernoj neažurnosti Ustavnog suda RH, Hrvatska se našla na optuženičkoj klupi ESLJP, čime su se otvorile prilično realne šanse da Branimir Glavaš dobije i službeni status političke žrtve hrvatskog pravnog sustava.
 
'''Nakon 4 godine i 4 mjeseca od podnošenja Ustavne tužbe Ustavnom sudu RH, 12. siječnja 2015.g. Ustavni sud RH je ukinuo drugostupanjsku odluku Vrhovnog suda RH''' kojom je B.Glavaš osuđen na 8 godina zatvora i 20. siječnja 2015. (nakon odležanih 5 godina i 2 mjeseca i 2 dana) Branimir Glavaš je iz zatvora u Mostaru (BiH) pušten na slobodu. Dana '''01.veljače 2015.''', Glavaš se nakon gotovo šest godina izbivanja iz Hrvatske, vraća u Osijek, gdje nakon nešto više od mjesec dana '''(05.ožujka 2015.g.) biva ponovno (po šesti puta) uhićen''' i sproveden u zatvor Remetinec, pod obrazloženjem da je "sada na snazi prvostupanjska presuda, kojom je Glavaš osuđen na 10 godina zatvora", te da ga treba ponovno pritvoriti. Bio je to do tada ne viđen pravosudni presedan, koji se pretvorio u pravi političko-pravosudni skandal. Odmah po uhićenju Glavaš javno objavljuje da započinje štrajkom glađu, a u štrajku glađu ustrajava svih 27 dana uhićenja, nakon čega je odlukom Županijskog suda u Zagrebu '''31.ožujka 2015.g. pušten na slobodu.''' Ponovno pravno-politički skandal, jer je Branimir Glavaš podnio ustavnu tužbu Ustavnom sudu RH protiv odluke Vrhovnog suda o istražnom pritvoru, a koju je Ustavni sud RH prihvatio i ukinuo Odluku Vrhovnog suda RH o Glavaševom pritvoru, te naložio Vrhovno sudu RH da ponovno odlučuje o Glavaševom pritvoru ili će ga Ustavni sud RH 5.travnja 2015.g. pustiti na slobodu.Dana 30.ožujka 2015.g. Vrhovni sud RH ponovno je donio odluku da B.Glavaš ostaje u pritvoru i da pritvor Branimiru Glavašu može trajati do 05.svibnja 2016.g. Nepuni dan nakon odluke Vrhovnog suda RH, na zahtjev Glavaševih odvjetnika Županijski sud u Zagrebu je 31.ožujka 2015.g., kao niži sud, pobio je odluku Vrhovnog suda RH i donio odluku i nalog da se Branimir Glavaš odmah pusti na slobodu, a što je istog dana i učinjeno.
 
'''Do danas je Branimir Glavaš ukupno "odležao" 5 godina i 3 mjeseca zatvora''', a trenutno očekuje konačno očitovanje Vrhovnog suda RH po Odluci Ustavnog suda od 12.siječnja 2015. kojom je ukinuta drugostupanjska presuda Vrhovnog suda. Vrhovni sud RH u daljnjem postupku može potvrditi svoju prvobitnu odluku o kazni zatvora u visini od 8 godina zatvora, smanjiti izrečenu kaznu ili ukinuti prvostupanjsku presudu o trajanju deset godišnjeg zatvora izrečenu 8.svibnja 2009.g. po Županijskom sudu u Zagrebu i vratiti sudski postupak na početak.
 
== Novi saborski mandat i puštanje na slobodu ==
HDSSB u [[IV. izborna jedinica|IV.]] i [[V. izborna jedinica|V.]] izbornoj jedini osvaja tri zastupnička mjesta i ponovno postaje [[parlamentarna stranka]], a Glavaš kao nositelj liste ponovo postaje zastupnikom. Na dan konstituiranja [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|šestoga saziva Hrvatskoga sabora]] nije bio nazočan sjednici i nije prisegnuo, ali Hrvatski sabor na prijedlog [[Hrvatski sabor#Radna tijela|Mandatno-imuntetnog povjerenstva]] odobrava nastavak procesa, ali '''odbija''' novi zahtjev za pritvor, te Branimir Glavaš [[11. siječnja]] 2008. nakon odluke Izvanraspravnoga vijeća Županijskoga suda u Zagrebu, poslije ukupno deset i pol mjeseci, provedenih u pritvoru u dva navrata, postaje slobodan čovjek.
 
Nakon ponovljenog suđenja, [[8. svibnja]] [[2009.]] je nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvorske kazne, a Vrhovni sud RH je 02.lipnja 2010.godine Glavašu kaznu smanjio za dvije godine, osudivši ga na osam godina zatvora.
Anonimni suradnik