Gabriel Aresti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m novi ključ za kategoriju Baskijski književnici: "Aresti" uz pomoć dodatka HotCat
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Gabriel Aresti Segurola''' (14. listopada 1933. - 5. lipnja 1975.) bio je jedan od najznačajnijih pisaca i pjesnika na baskijskom jeziku u 20. stoljeću.
 
Odrastao je u [[Bilbao|Bilbau]], koji je bio i danas ostao dominantno španjolsko govorno okruženje gdje je uporaba [[Baskijski jezik|baskijskog jezika]] bila minorna. Iako je njegov otac razgovarao sa svojim roditeljima na baskijskom jeziku, to nije činio sa samim Gabrielom. Gabriel je bio samouki učenik toga jezika, te je u dobi od 21 godine surađivao u nekim časopisima. Njegova književna karijera počela je radom pod utjecajem simbolizma, Maldan Behera (spust). Njegova najvažnija djela su, međutim, "Harri eta Herri" (Kamen i Zemlja, 1964.), Euskal Harria (Baskijska zemlja, 1968.) i Harrizko Herri Hau (Ova kamena zemlja, 1971.), u vezi s [[socrealizam|socrealizma]]. On je također njegovao i druge žanrove, poput romana, kratkih priče i kazališta. Bio je izvrstan prevoditelj sa baskijskog i na baskijski; prevodio autore kao što su [[Federico García Lorca]], [[Thomas Stearns Eliot|T.S. Eliot]] i [[Giovanni Boccaccio]].
 
Vrlo kritičan i polemičan, objavljivao je brojne članke, koji su mu je donijeli probleme, ne samo sa [[Francova diktatura|Francovim režimom]] nego i sa nekim od glavnim baskijskim nacionalističkim strujama, zbog svojih [[Ljevica|ljevičarskih]] društvenih ideja. Gabriel Aresti bio jedan od najvećih inspiratora moderne kulture baskijskog jezika (iako je uvijek nalazio na izvore u popularnoj kulturi i svakodnevnom razgovoru, suprostavljajući se jezičnim puristima), a bio je član [[Euskaltzaindia|Akademije baskijskog jezika]], branio je [[Euskara batua|jedinstveni baskijski jezik]], kojeg je koristio prije nego što je usvojen od strane akademije. Godine 1968. osnovao je izdavačku kuću "Lur", omogućujući novim autorima na baskijskom jeziku kao što su [[Ramon Saizarbitoria]], [[Arantxa Urretabizkaia]] ili [[Xabier Lete]] objavljivanje prvih radova.