Slavko Kolar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
jednostavno nije bilo potrebno
m uklonjena promjena suradnika 89.164.18.51 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 93.138.15.113
Redak 27:
'''Slavko Kolar''' ([[Palešnik]] pokraj [[Garešnica|Garešnice]], [[1. prosinca]] [[1891.]] – [[Zagreb]], [[15. rujna]] [[1963.]]) bio je [[hrvat]]ski [[književnik]] i [[film]]ski [[scenarist]]. Najpoznatija djela su mu: [[Breza (knjiga)|''Breza'']] (koju je i sam režirao, uz pomoć redatelja [[Ante Babaja|Ante Babaje]]) i ''Svoga tela gospodar''.
 
Završio je odjel za književnost i kroatistiku na Sveučilištu u [[Zagreb]]u. Nakon povratka u rodni Palešnik napisao je roman ''Breza'' nastao po istinitoj priči koja se tog ljeta dogodila u selu. Stekavši slavu romanom ''Breza'' vraća se u Zagreb gdje neko vrijeme predaje [[kroatistika|kroatistiku]]. U hrvatskoj je književnosti bilo relativno malo pisaca koji su u svoja književna djela unosili elemente [[humor]]a i [[satira|satire]] kao jednog posebnog vidnog kuta sagledavanja određenih društvenih zbivanja. U 19. stoljeću bilo ih je svega nekoliko: [[Stanko Vraz]], [[Ante Kovačić]] i [[Silvije Strahimir Kranjčević]] koji su napisali nekoliko uspjelih satiričnih ostvarenja, dok humorističkih elemenata nalazimo povremeno u djelima [[Janko Jurković|Janka Jurkovića]], [[Vilim Korajac|Vilima Korajca]], [[August Šenoa|Augusta Šenoe]] i [[Josip Eugen Tomić|Josipa Eugena Tomića]]. Tematika njegovih pripovjetki se u potpunosti uklapa u najznačajnije tijekove hrvatske književnosti tridesetih godina kada je primarnu preokupaciju pisaca zaokupila problematika sela ili provincije s naglašenim socijalnim akcentom, Kolar se od ostalih svojih suvremenika razlikuje upravo po tom svom specifičnom pristupu toj istoj tematici.
 
== Djela ==