Razlika između inačica stranice »Banski dvori«

Dodano 2.711 bajtova ,  prije 4 godine
(Reverted to revision 4449088 by Bojovnik. (TW))
 
== Povijest ==
===1807.-1918.===
[[Datoteka:Pavao Rauch and dignitaries in Zagreb.JPG|200px|thumb|lijevo|Ban [[Pavao Rauch]] i dostojanstvenicičlanovi vlade te župani na Trgu sv. Marka u Zagrebu, 1907. U pozadini se vide Banski dvori]]
PovijestBanski Banskihdvori dvorasagrađeni započinjesu početkomu stilu [[19.Barokna stoljećearhitektura|19baroknog]] [[Klasicizam|klasicizma]] krajem 18. stoljeća na mjestu kuće bana [[Petar Zrinski|Petra Zrinskoga]]. Kako je imovina [[Zrinski]]h nakon propasti [[Zrinsko-frankopanska urota|urote 1671.]] zaplijenjena, kadastara kuća Zrinskih na [[Markov trg|Markovu trgu]] prodana je obitelji Čikulini te je kasnije prešla u posjed grofa Petra Troila Sermagea, te konačno u posjed obitelji [[Kulmer]].<ref name="jutar"/> Kad je stara kuća Zrinskih (tada već poznata kao ''palača Sermage-Kulmer'') uskoro teško stradala u požaru, Ivan Kulmer ju je obnovio, proširio i na susjedne objekte, a 1801. počeo gradnju reprezentativne palače. Nedovršenu gradnju prodao je 1808. [[Bansko vijeće|Zemaljskoj vladi]] za 75.000 forinti.<ref name="jutar"/> Naime, hrvatski [[Sabor]], koji je zajedno stolovao sa [[Zagrebačka županija (1850.-1924.)|Zagrebačkom županijom]] do 1807. godine, donosi zaključakodluku dao se kupikupnji ''kraljevinskakraljevinske kućakuće'' u kojoj će se uz Sabor moći smjestiti i najviši [[sudStol sedmorice|najviši sudovi]]ovi ite u kojoj će moći stalno stolovati [[hrvatski ban]]ovi. Slijedom toga zaključka, godinu dana kasnije ban [[Ignjat Gyulay]] prodao je [[Stara gradska vijećnica u Zagrebu|staru saborsku palaču]] zagrebačkoj županiji kao vijećnicu i kupio kuću banabaruna [[Ferdinand Kulmer|Ferdinanda Kulmera]] na zapadnoj strani Markovog trga, kako bi dobio novu kraljevinsku kuću za trajan stan banova, sjedište sudova, pohranu javnih spisa i kraljevinskih knjiga, odnosno (saborskih zapisnika). Kupoprodajni ugovor o prodaji palače skopljen je 1. kolovoza 1808. NoIako tuu ipaktoj zgradi nije bilo dovoljno prostora za saborska zasjedanja, a takvim je rasporedom u prvom redu riješeno pitanje stana za bana pa je palača i dobila naziv "banska palača", a kasnije "banski dvori".<ref>[http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=484 ''Povijest saborske palače'', www.sabor.hr]</ref> Do početka 1809. palača je renovirana i nadograđena te su u njoj smješteni kraljevski [[Hrvatski državni arhiv|Zemaljski arhiv]], Banski i zemaljski sudbeni stol, te hrvatska sabornica. Godine 1837. od [[Levin Rauch|obitelji Rauch]] kupljen je i sjeverni kompleks, sjeverno krilo sadašnjih Banskih dvora, a nakon dogradnje zapadnog i sjevernog krila zgrade u taj dio palače premješta se Banski i Sudbeni stol. PosljednjaTijekom velikasvoga nadogradnjabanovanja i(1848.-1859.) proširenjeu sjeverozapadnogBanskim dijeladvorima kompleksaje obavljenaživio [[ban Josip Jelačić]], koji je 1882tu i umro., priZa krajuvrijeme banovanjanjegovog prvogmandata, bana[[10. pučaninarujna]] [[Ivan1850.]] Mažuranić|Ivanau Mažuranićazgradu je dovedena [[telegraf]].ska Nakonžica togate je time Zagreb spojen na Banskimbrzojavnu dvorimamrežu nijes biloBečom. većihIz zahvatate kojimazgrade bibanski senamjesnik mijenjao[[Mirko volumenLentulaj]] je 28. rujna 1850. poslao i prostorniprvi odnosihrvatski kompleksa[[brzojav]] zgrada("telegraf je u redu"), poslan Jelačiću koji se zatekao na službenom putu u Beču.<ref>[http://www.indexzagreb.hr/vijesti/clanak/195-godina-banskih-dvora/124570default.aspx?id=20093 ''195"PRVI godinaBRZOJAV banskihŠALJE dvora''BAN JELAČIĆ"], www.indexzagreb.hr], 6.11.2009. pristupljeno 4. svibnja 2015.</ref>
 
Posljednja velika nadogradnja i proširenje sjeverozapadnog dijela kompleksa obavljena je 1882., pri kraju banovanja prvog bana pučanina [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]]. Nakon toga na Banskim dvorima nije bilo većih zahvata kojima bi se mijenjao volumen i prostorni odnosi kompleksa zgrada.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/195-godina-banskih-dvora/124570.aspx ''195 godina banskih dvora''], index.hr</ref> Početkom banovanja [[Nikola Tomašić|Nikole Tomašića]] (1910.-1912.) dvori su uređeni i obnovljeni.<ref name="jutar">Vanja Nezirović: [http://www.jutarnji.hr/zasto-nijedan-premijer-ne-zeli-u-najljepsi-kabinet-banskih-dvora/1113692/ Zašto nijedan premijer ne želi u najljepši kabinet Banskih dvora], ''Jutarnji list'', 10. srpnja 2013.</ref> Pregrađena je i nanovo uređena dvorana za primanje. Napravljen je tada i zrcalasti strop i montirani stari vrijedni lusteri, zamijenjena je stara željezna peć novom keramičkom peći, a tada su u ovu dvoranu postavljeni portreti [[Hrvatski banovi|hrvatskih banova]].<ref name="jutar"/>
[[Datoteka:Iz Banskih dvora raketiranje 1991 MGZ 080209.jpg|200px|thumb|Stilski namještaj i oprema Banskih dvora uništeni u raketiranju 7. listopada 1991. U pozadini je fotografija Hrvoja Kneza. ([[Muzej grada Zagreba]])]]
[[Datoteka:Macekovo obracanje1940.ogv|thumb|Obraćanje [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]] narodu iz Banskih dvora [[1940.]] u kojem govori u važnosti uspostave Banovine Hrvatske]]
U vrijeme Kraljevine Jugoslavije u Banskim dvorima je stolovao ban i činovnici [[Savska banovina|Savske banovine]], a od 1939. i odjelni predstojnici [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] i [[Ivan Šubašić|ban Šubašić]]. Za [[NDH]], Banski dvori su bili mjesto gdje je stolovao Poglavnik i ustaška vlada, dok su za vrijeme [[SFRJ]] bili sjedište izvršne vlasti i predsjedništva [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]].
 
===1918.-1990.===
[[1990]]. godine Banski su dvori postali sjedište [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]] te hrvatske Vlade. [[7. listopada]] [[1991]]. godine Banske dvore raketirao je zrakoplov [[JNA]], s ciljem atentata na tadašnjeg predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] predsjednika [[predsjedništvo SFRJ|predsjedništva SFRJ]] [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] i predsjednika ''Saveznog izvršnog vijeća '' [[Ante Marković|Antu Markovića]]. Svi su preživjeli pukom slučajnošću, a zgrada je pretrpjela znatna materijalna oštećenja. Raketiranje Banskih dvora bio je povod da [[Sabor Republike Hrvatske|Sabor Republike Hrvatske]] već sljedeći dan - [[8. listopada]] [[1991]]. - donese [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ]], kojom je [[Republika Hrvatska]] postala nezavisna i samostalna [[država]].<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/drzavni-vrh-srecom-prezivio-raketiranje-banskih-dvora.html ''Državni vrh srećom preživio raketiranje Banskih dvora'', www.dnevnik.hr]</ref> [[1992]]. godine predsjednik Republike seli se u novu rezidenciju - [[Predsjednički dvori|Predsjedničke dvore]], te su od tada Banski dvori sjedište Vlade Republike Hrvatske.
 
UNakon vrijemeraspada Austro-Ugarske u zgradi je stolovala izvršna vlast Države SHS, a potom i preostale institucije Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije tijekom prijelaznog razdoblja stvaranja Kraljevine Jugoslavije. Od 1929. u Banskim dvorima je stolovao ban i činovnici [[Savska banovina|Savske banovine]], a od 1939. i odjelni predstojnicivlada [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] i [[Ivan Šubašić|ban Šubašić]]. Za [[NDH]] (1941.-1945.), Banski dvori su bili mjestoured gdje[[Ante je stolovaoPavelić]]a<ref Poglavnikname="jutar"/> i ustaškasjedište vladaustaške vlade, dok su zaod vrijeme [[SFRJ]]1945. bili sjedište izvršne vlasti i predsjedništva [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]].
 
===Nakon 1990.===
{{Glavni|Raketiranje Banskih dvora}}
[[Datoteka:Iz Banskih dvora raketiranje 1991 MGZ 080209.jpg|200px|thumb|Stilski namještaj i oprema Banskih dvora uništeni u raketiranju 7. listopada 1991. U pozadini je fotografija Hrvoja Kneza. ([[Muzej grada Zagreba]])]]
[[1990]]. godine Banski su dvori postali sjedište [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]] te hrvatske Vlade. [[7. listopada]] [[1991]]. godine Banske dvore raketirao je zrakoplov [[JNA]], s ciljem atentata na tadašnjeg predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Tuđmana]], predsjednika [[predsjedništvo SFRJ|predsjedništva SFRJ]] [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] i predsjednika ''Saveznog izvršnog vijeća '' [[Ante Marković|Antu Markovića]]. Svi su preživjeli pukom slučajnošću, a zgrada je pretrpjela znatna materijalna oštećenja. Raketiranje Banskih dvora bio je povod da [[Sabor Republike Hrvatske|Sabor Republike Hrvatske]] već sljedeći dan - [[8. listopada]] [[1991]]. - donese [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ]], kojom je [[Republika Hrvatska]] postala nezavisna i samostalna [[država]].<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/drzavni-vrh-srecom-prezivio-raketiranje-banskih-dvora.html ''Državni vrh srećom preživio raketiranje Banskih dvora'', www.dnevnik.hr]</ref> Zbog sigurnosnih razloga, [[1992]]. godine predsjednik Republike seli se u novu rezidenciju - [[Predsjednički dvori|Predsjedničke dvore]] na Pantovčaku, te su od tadaotada Banski dvori stalno sjedište Vlade Republike Hrvatske.
 
Banski dvori nalaze se na listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Obnovljeni su 2008 godine (pročelje).