Razlika između inačica stranice »Marko Samardžija«

Dodano 1.400 bajtova ,  prije 3 godine
bez sažetka
(mea culpa - uklanjanje izmjene 4659859 suradnika El hombre (razgovor))
'''Prof. dr. sc. Marko Samardžija''' ([[Vođinci]], [[2. rujna]] [[1947.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[kroatist]] i [[jezikoslovac]].
==Životopis==
 
== Životopis ==
Rođen 2. rujna 1947. (Vođinci kod Vinkovaca).
Marko Samardžija rođen 2. rujna 1947. godine u Vođincima kod [[Vinkovci|Vinkovaca]]. Osnovnu školu polazio je i završio u rodnome mjestu a srednju ekonomsku školu u Vinkovcima.<ref>[http://www.matica.hr/knjige/autor/194/ Autori. Marko Samardžija], matica.hr, pristupljeno 8. svibnja 2016.</ref> Studij [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] i [[Južni Slaveni|jugoslavenskih]] [[književnost]]i i [[filozofija|filozofije]] završio je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta]] u [[Zagreb]]u. Od [[5. rujna]] [[1971.]] godine profesor je pripravnik na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U akademskim godinama 1971./72. i 1972./73. odslušao je poslijediplomski studij (studij III. stupnja) lingvistike – smjer hrvatski jezik. [[Magistar|Magistrirao]] je [[1977.]] godine („magistar iz područja lingvistike s osobitim obzirom na hrvatski jezik“), a [[doktor]]irao je [[1986.]] godine („Valentnost glagola u suvremenom hrvatskom književnom jeziku“), postavši „doktor društveno-humanističkih znanosti iz područja filologije“. Od [[1973.]] godine [[asistent]] je, od [[1978.]] godine znanstveni asistent, od [[1987.]] godine [[docent]], od [[1992.]] godine izvanredni [[profesor]], a od [[1998.]] godine redoviti profesor na Katedri za suvremeni hrvatski književni jezik (Katedri za hrvatski standardni jezik). U trajno zvanje redovitog profesora izabran je [[17. prosinca]] [[2002.]] godine.
 
Predstojnik Katedre bio je od [[1992.]] do [[2006.]] godine, a pročelnik Odsjeka za [[kroatistika|kroatistiku]] od [[1996.]] do [[1998.]] godine. Bio je ravnatelj [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] ([[2001.]]-[[2002.]]).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54281 Hrvatska enciklopedija: Samardžija, Marko], pristupljeno 8. svibnja 2016.</ref> Dne [[17. prosinca]] 2002. godine izabran je u „trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora u humanističkom znanstveno-nastavnom području; znanstveno polje: jezikoslovlje“.
Studij [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] i [[Južni Slaveni|jugoslavenskih]] [[književnost]]i i [[filozofija|filozofije]] završio je na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta]] u [[Zagreb]]u. Od 5. rujna 1971. profesor pripravnik na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U akademskim godinama 1971./72. i 1972./73. odslušao poslijediplomski studij (studij III. stupnja) lingvistike – smjer hrvatski jezik. [[Magistar|Magistrirao]] je [[1977.]] („magistar iz područja lingvistike s osobitim obzirom na hrvatski jezik“), a [[doktor]]irao [[1986.]] („Valentnost glagola u suvremenom hrvatskom književnom jeziku“), postavši „doktor društveno-humanističkih znanosti iz područja filologije“.. Od 1973. je [[asistent]], od 1978. znanstveni asistent, od [[1987.]] [[docent]], od [[1992.]] izvanredni [[profesor]], a od [[1998.]] redoviti profesor na Katedri za suvremeni hrvatski književni jezik (Katedri za hrvatski standardni jezik). U trajno zvanje redovitog profesora izabran je 17. prosinca [[2002.]]
 
Član je Međunarodnog povjerenstva za slavenske književne/standardne jezike od [[1995.]] godine. Predsjednik je Hrvatskoga slavističkog odbora od [[2004.]] godine.
Predstojnik Katedre bio je od 1992. do 2006., a pročelnik Odsjeka za [[kroatistika|kroatistiku]] od 1996. do 1998. Bio je ravnatelj [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje|Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] god. 2001. i 2002. Dne 17. prosinca 2002. izabran u „trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora u humanističkom znanstveno-nastavnom području; znanstveno polje: jezikoslovlje“.
Član je Međunarodnog povjerenstva za slavenske književne/standardne jezike od 1995. godine. Predsjednik je Hrvatskoga slavističkog odbora od 2004.
 
Gostujući je profesor na sveučilištima u [[Mostar]]u, [[Pečuh]]u, [[Sambotel]]u, [[Köln]]u i [[Skoplje|Skoplju]] te gost [[predavač]] na sveučilištima u [[Sosnowiec|Sosnowiecu]], [[Varšava|Varšavi]], [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Poznanj]]u, [[Budimpešta|Budimpešti]].
Gost lektor na Sveučilištu u Kölnu[[Köln]]u ak.akademske god.godine 1977./78. i 1978./79., gost docent na istom sveučilištu ak.akademske god.godine 1986./87. i 1987./88. Gost profesor na Visokoj pedagoškoj školi D. Berzsenyija u Sambotelu (ljetni semestar 1996.), na Sveučilištu u Mostaru (od 1995. do 2003.) i na Sveučilištu u Pečuhu (ljetni semestar 2004.). Gost predavač na sveučilištima u Budimpešti, Katowicama, Ljubljani, Poznanju, Varšavi i Skopju.
 
Sudionik međunarodnih slavističkih kongresa u Bratislavi (1993.), Krakowu (1998.), Ljubljani (2003.) i u Ohridu (2008.). Sudionik hrvatskih slavističkih kongresa u Puli (1995.), Osijeku (1998.), Zadru (2002.) i Varaždinu (2006.).
 
Član Međunarodne komisije za slavenske književne / standardne jezike (od 1995.) i Međunarodnoga slavističkoga komiteta (od 2008.).
 
Bio je član [[Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika|Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika]] od [[2009.]] godine,<ref>[http://web.archive.org/web/20100714031129/http://www.ihjj.hr/dokumenti/Odluka_o_osnivanju_Vijeca_za_normu_hrvatskoga_standardnog_jezikaOdluka_o_izmjenama_Odluke_o_osnivanju_i_imenovanju_clanova_Vijeca.pdf Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju i imenovanju članova Vijeća za normu hrvatskoga standardnogastandardnog jezika] {{pdf}}, (u pismohrani archive.org, 14. srpnja 2010.), pristupljeno 8. svibnja 2016.</ref>, stručnog tijela [[RHRepublika Hrvatska|Republike Hrvatske]] za skrb o [[hrvatski jezik|hrvatskom]] [[standardni jezik|standardnom]] jeziku, do raspuštanja Vijeća kojega je obaviješću bez objašnjenja [[8. svibnja]] [[2012.]] odgodine straneraspustio ministratadašnji ministar [[Željko Jovanović]]<ref>[http://www.matica.hr/kolo/374/Izjava%20Razreda%20za%20filolo%C5%A1ke%20znanosti%20HAZU%20u%20povodu%20odluke%20o%20ukidanju%20Vije%C4%87a%20za%20normu%20hrvatskoga%20standardnoga%20jezika%20(2012.)/ Izjava Razreda za filološke znanosti HAZU u povodu odluke o ukidanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika (2012.)], ''[[Kolo (časopis)|JovanovićaKolo]]'', 5-6, 2012., pristupljeno 8. svibnja 2016.</ref>.
 
Autor je ''Srpsko-hrvatskog objasnidbenog rječnika'' izdanog [[2015.]] godine u izdanju [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].<ref>[http://www.matica.hr/knjige/1123/ MaticaKnjige.hr Marko Samardžija. Srpsko – hrvatski objasnidbeni rječnik], matica.hr, pristupljeno 8. svibnja 2016.</ref>
 
== Objavljeni radovi (nepotpun popis):==
Nepotpun popis:
 
=== Odabrane rasprave i članci ===
 
* O nazivima interesnih zajednica, Jezik, XXI. (1973./1974.), 3-4, 126-127.
a) '''Odabrane rasprave i članci'''
* Jezik i stil, Zadarska revija, XXX. (1981.), 2-3, 151-163.
 
* Osnovne značajke Kozarčaninove prozne rečenice, Jezik, XXIX. (1981./1982.), 4, 109-124.
 
* Jezična i stilska slojevitost proze u trapericama (na primjeru romana „Drugi ljudi na Mjesecu“), Croatica, 15 (1984.), 20-21, 81-114.
1. O nazivima interesnih zajednica, Jezik, XXI. (1973./1974.), 3-4, 126-127.
* Dopune uz glagol čestitati, Jezik, XXXIII. (1985./1986.), 5, 151-152.
 
* Reljkovićev jezični purizam, Jezik, XXXIII. (1985./1986.), 5, 137-143.
2. Jezik i stil, Zadarska revija, XXX. (1981.), 2-3, 151-163.
* Dopune u suvremenom hrvatskom književnom jeziku, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 21 (1986.), 1-32.
 
* Četiri pitanja o biti valentnosti, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 22 (1987.), 85-105.
3. Osnovne značajke Kozarčaninove prozne rečenice, Jezik, XXIX. (1981./1982.), 4, 109-124.
* Duga i kratka množina u hrvatskom književnom jeziku, Jezik, XXXV. (1987./1988.), 5, 129-136.
 
* Razdioba glagola po valentnosti, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 23 (1988.), 35-46.
4. Jezična i stilska slojevitost proze u trapericama (na primjeru romana „Drugi ljudi na Mjesecu“), Croatica, 15 (1984.), 20-21, 81-114.
* Homonimi u hrvatskom književnom jeziku, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 24 (1989.), 1-70.
 
5. Dopune* O egzotizmima u uzhrvatskom glagolknjiževnom čestitatijeziku, Jezik, XXXIIIXXXVII. (19851989./19861990.), 53, 15177-15281.
* Ivan Broz i stoljeće „Hrvatskoga pravopisa“, Zaprešićki godišnjak, Zaprešić, 1992., 91-99.
 
* Puristički i filološki rad Nikole Andrića, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 27 (1992.), 93-113.
6. Reljkovićev jezični purizam, Jezik, XXXIII. (1985./1986.), 5, 137-143.
* Hrvatski leksik u drugoj polovici XVIII. stoljeća, Croatica, 13-14 (1993.), 37-39, 311-332.
 
* Valentnost i semantičke mijene hrvatskih glagola, Fluminensia, 6 (1994.), 1-2, 49-5.
7. Dopune u suvremenom hrvatskom književnom jeziku, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 21 (1986.), 1-32.
* Valentnost hrvatskih povratnih glagola, Riječki filološki dani 1 (zbornik radova), Rijeka, 1994., 219-224.
 
* Gramatička norma hrvatskoga standardnog jezika u XX. stoljeću, Introduzione allo studio della lingua, letteratura e cultura croata (zbornik radova), Udine 1997., 131-138.
8. Četiri pitanja o biti valentnosti, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 22 (1987.), 85-105.
* Uloga Stjepana Ivšića u Društvu i časopisu „Hrvatski jezik“, Prvi hrvatski slavistički kongres (zbornik radova), Zagreb, 1997., 67-78.
 
* Utjecaj sociopolitičkih mijena na leksik hrvatskoga jezika u XX. stoljeću, Croatica, 27 (1998.), 45-46, 177-192.
9. Duga i kratka množina u hrvatskom književnom jeziku, Jezik, XXXV. (1987./1988.), 5, 129-136.
* Stranputicama hrvatskoga jezičnog i pravopisnog pitanja u Bosni i Hercegovini nakon godine 1945., Hrvatska revija, XLVIII. (1998.), 1-2, 93-103.
 
* Normierung und Standardisierung des Kroatischen, Sprachwandel in der Slavia (zbornik radova), Frankfurt na Majni, 2000., 583-597.
10. Razdioba glagola po valentnosti, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 23 (1988.), 35-46.
* Funkcionalnost leksičkoga izbora Antuna Šoljana u romanu „Luka“, Umijeće interpretacije (zbornik radova), Zagreb, 2000., 293-304.
 
* Internationalismen in der kroatischen Sprache – Vergangenheit und aktueller Stand, Die Sprachen Südeuropas heute (zbornik radova), Frankfurt na Majni, 2000., 75-93.
11. Homonimi u hrvatskom književnom jeziku, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 24 (1989.), 1-70.
* Normy i najnowsze zmiany w języku chorwackim, Języki słowiańskie dziś. Nowe fakty. Nowa spojrzenia (zbornik radova). Katowice, 2001., 26-37.
 
* Croatian Standard Language in 1990's, A Decade of Change (zbornik radova), New Delhi, 2002., 107-113.
12. O egzotizmima u hrvatskom književnom jeziku, Jezik, XXXVII. (1989./1990.), 3, 77-81.
* Hrvatski jezik u doba globalizacije, Riječki filološki dani 4 (zbornik radova), Rijeka, 2002., 435-438.
 
* Hrvatsko sociolingvističko stanje od godine 1790. do hrvatskoga narodnog preporoda, Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb, 2003., 259-277.
13. Ivan Broz i stoljeće „Hrvatskoga pravopisa“, Zaprešićki godišnjak, Zaprešić, 1992., 91-99.
* O hrvatskoj štokavskoj dijalektalnoj književnosti, Šokačka rič 1 (zbornik radova), Vinkovci, 2004., 83-92.
 
* Pridjevsko-imeničke i imeničko-imeničke veze u novelama Antuna Šoljana, Medij hrvatske književnosti XX. stoljeća (zbornik radova), Zagreb, 2004., 67-80.
14. Puristički i filološki rad Nikole Andrića, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 27 (1992.), 93-113.
* Hrvatski jezik u rječnicima F. Vrančića i P. Lodereckera, u: P. Loderecker: Sedmojezični rječnik (pretisak). Zagreb, 2005., 50-74.
 
* Hrvatski kao povijesni jezik i klasifikacija njegovih nestandardnih i substandardnih idioma, Standard i substandard (zbornik radova), Šumen, 2005., 93-101.
15. Hrvatski leksik u drugoj polovici XVIII. stoljeća, Croatica, 13-14 (1993.), 37-39, 311-332.
* Još o genezi i utjecaju hrvatskih vukovaca, Riječki filološki dani 5 (zbornik radova), Rijeka 2006., 463-470.
 
* Glavni zadatci i nedoumice hrvatske normativistike u vrijeme Banovine Hrvatske (1939.-1941.). Zaprešić, 2006.
16. Valentnost i semantičke mijene hrvatskih glagola, Fluminensia, 6 (1994.), 1-2, 49-5.
* Hrvatski jezik od početka XX. stoljeća do god. 1945., Hrvatski jezik u XX. stoljeću (zbornik radova), Zagreb, 2006., 9-28.
 
* Nacionaliziranje imena naseljenih mjesta u Kraljevini Jugoslaviji, Studia slavica Academiae Hungaricae, 2007., 1-2, 330-334.
17. Valentnost hrvatskih povratnih glagola, Riječki filološki dani 1 (zbornik radova), Rijeka, 1994., 219-224.
* Leksik, u: Povijest hrvatskoga jezika. 2. knjiga: 16. stoljeće. Zagreb, 2011., 441-459.
 
18. Gramatička norma hrvatskoga standardnog jezika u XX. stoljeću, Introduzione allo studio della lingua, letteratura e cultura croata (zbornik radova), Udine 1997., 131-138.
 
19. Uloga Stjepana Ivšića u Društvu i časopisu „Hrvatski jezik“, Prvi hrvatski slavistički kongres (zbornik radova), Zagreb, 1997., 67-78.
 
20. Utjecaj sociopolitičkih mijena na leksik hrvatskoga jezika u XX. stoljeću, Croatica, 27 (1998.), 45-46, 177-192.
 
21. Stranputicama hrvatskoga jezičnog i pravopisnog pitanja u Bosni i Hercegovini nakon godine 1945., Hrvatska revija, XLVIII. (1998.), 1-2, 93-103.
 
22. Normierung und Standardisierung des Kroatischen, Sprachwandel in der Slavia (zbornik radova), Frankfurt na Majni, 2000., 583-597.
 
23. Funkcionalnost leksičkoga izbora Antuna Šoljana u romanu „Luka“, Umijeće interpretacije (zbornik radova), Zagreb, 2000., 293-304.
 
24. Internationalismen in der kroatischen Sprache – Vergangenheit und aktueller Stand, Die Sprachen Südeuropas heute (zbornik radova), Frankfurt na Majni, 2000., 75-93.
 
25. Normy i najnowsze zmiany w języku chorwackim, Języki słowiańskie dziś. Nowe fakty. Nowa spojrzenia (zbornik radova). Katowice, 2001., 26-37.
 
26. Croatian Standard Language in 1990's, A Decade of Change (zbornik radova), New Delhi, 2002., 107-113.
 
27. Hrvatski jezik u doba globalizacije, Riječki filološki dani 4 (zbornik radova), Rijeka, 2002., 435-438.
 
28. Hrvatsko sociolingvističko stanje od godine 1790. do hrvatskoga narodnog preporoda, Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002., Zagreb, 2003., 259-277.
 
29. O hrvatskoj štokavskoj dijalektalnoj književnosti, Šokačka rič 1 (zbornik radova), Vinkovci, 2004., 83-92.
 
30. Pridjevsko-imeničke i imeničko-imeničke veze u novelama Antuna Šoljana, Medij hrvatske književnosti XX. stoljeća (zbornik radova), Zagreb, 2004., 67-80.
 
31. Hrvatski jezik u rječnicima F. Vrančića i P. Lodereckera, u: P. Loderecker: Sedmojezični rječnik (pretisak). Zagreb, 2005., 50-74.
 
32. Hrvatski kao povijesni jezik i klasifikacija njegovih nestandardnih i substandardnih idioma, Standard i substandard (zbornik radova), Šumen, 2005., 93-101.
 
33. Još o genezi i utjecaju hrvatskih vukovaca, Riječki filološki dani 5 (zbornik radova), Rijeka 2006., 463-470.
 
34. Glavni zadatci i nedoumice hrvatske normativistike u vrijeme Banovine Hrvatske (1939.-1941.). Zaprešić, 2006.
 
35. Hrvatski jezik od početka XX. stoljeća do god. 1945., Hrvatski jezik u XX. stoljeću (zbornik radova), Zagreb, 2006., 9-28.
 
36. Nacionaliziranje imena naseljenih mjesta u Kraljevini Jugoslaviji, Studia slavica Academiae Hungaricae, 2007., 1-2, 330-334.
 
37. Leksik, u: Povijest hrvatskoga jezika. 2. knjiga: 16. stoljeće. Zagreb, 2011., 441-459.
=== Knjige ===
* ''Ljudevit Jonke'', (monografija), Zagreb, 1990.
* ''Filološki portreti'', Zaprešić, 1993.
* ''Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj'', Zagreb, 1993.
* ''Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika'', (udžbenik za 4. razred gimnazije), Zagreb, 1995.
* ''Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika'', Zagreb, 1997.
* ''Hrvatski jezik 4.'' Udžbenik za 4. razred gimnazije Zagreb, 1998., 2000., 2002., 2003., 2004., 2008.
* ''Jezikoslovni razgovori'', Vinkovci, 2000.
* ''Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti'', (s A. Selakom), Zagreb, 2001.
* ''Nekoć i nedavno. Odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika'', Rijeka, 2002.
* ''Piščev izbor'', Zagreb, 2003.
* ''Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika'', Zagreb, 1997. (2. proš. izd. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2004.)
* ''Hrvatski kao povijesni jezik'', Zaprešić, 2006.
* ''Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj'', Zagreb, 2008.
* ''Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko'', Ilok, 2010.
* ''Srpsko-hrvatski objasnidbeni rječnik'', Zagreb, 2015.
 
=== Priređivač ===
b)''' Knjige'''
Nepotpun popis:
 
* ''Jezični purizam u NDH - jezični savjeti Hrvatskoga državnog ureda za jezik'', Zagreb, 1993.
 
* ''Vatroslav Rožić: Barbarizmi u hrvatskom jeziku'', Zagreb, 1998.
1. Ljudevit Jonke (monografija). Zagreb, 1990.
* ''Ivan Broz: Filološke sitnice i pabirci'', Zagreb, 2000.
 
* ''Jezikoslovne rasprave i članci'', Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb, 2001.
2. Filološki portreti. Zaprešić, 1993.
* ''Marijan Stojković. Hrvatske jezične i pravopisne dvojbe'' Zagreb, 2005.
 
* ''Dani Julija Benešića II.'', (zbornik radova; s Matom Batorovićem), Ilok, 2006.
3. Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Zagreb, 1993.
* ''Adolf Bratoljub Klaić. Bizovačko narječje'', Bizovac, 2007.
 
* ''Donjosutlanski kajkavski ikavci'', Brdovec, 2008.
4. Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika (udžbenik za 4. razred gimnazije). Zagreb, 1995.
* ''Dani Julija Benešića III.'', (zbornik radova; s Matom Batorovićem), Ilok, 2008.
 
5. Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb, 1997.
 
6. Hrvatski jezik 4. Udžbenik za 4. razred gimnazije. Zagreb, 1998., 2000., 2002., 2003., 2004.. 2008.
 
7. Jezikoslovni razgovori. Vinkovci, 2000.
 
8. Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti (s A. Selakom). Zagreb, 2001.
 
9. Nekoć i nedavno. Odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnog jezika, Rijeka. 2002.
 
10. Piščev izbor. Zagreb, 2003.
 
11. Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika. Drugo, prošireno izdanje. Zagreb, 2004.
 
12. Hrvatski kao povijesni jezik. Zaprešić, 2006.
 
13. Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Zagreb, 2008.
 
14. Devet iločkih priopćenja i jedno warszawsko. Ilok, 2010.
 
 
c) '''Za tisak priredio knjige'''
 
 
1. Jezični purizam u NDH. Jezični savjeti Hrvatskoga državnog ureda za jezik. Zagreb, 1993.
 
2. Vatroslav Rožić: Barbarizmi u hrvatskom jeziku. Zagreb, Zagreb, 1998.
 
3. Ivan Broz: Filološke sitnice i pabirci. Zagreb, 2000.
 
4. Jezikoslovne rasprave i članci. „Stoljeća hrvatske književnosti“, Zagreb, 2001.
 
5. Marijan Stojković: Hrvatske jezične i pravopisne dvojbe. Zagreb, 2005.
 
6. Dani Julija Benešića II. (zbornik radova; s Matom Batorovićem). Ilok, 2006.
 
7. Adolf Bratoljub Klaić: Bizovačko narječje. Bizovac, 2007.
 
8. Donjosutlanski kajkavski ikavci. Brdovec, 2008.
 
9. Dani Julija Benešića III. (zbornik radova; s Matom Batorovićem). Ilok, 2008.
 
== Izvor ==
 
== Izvori ==
* http://www.ffzg.hr
{{izvori}}