Ruđer Bošković: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 122:
Većina izvora govori o njegovu hrvatstvu.<ref name="Dadić">Dadić, Žarko. ''Ruđer Bošković'' (usporedan tekst na hrvatskom i engleskom). Zagreb: Školska Knjiga, 1987.</ref> U pismima sestri Anici (Anna), govori joj kako nije zaboravio hrvatski jezik.<ref name="Dadić">Dadić, Žarko. ''Ruđer Bošković'' (usporedan tekst na hrvatskom i engleskom). Zagreb: Školska Knjiga, 1987.</ref>
Bošković nikada nije osporavao svoju povezanost s rodnim gradom, pokrajinom i narodom. Kad ga je d`Alembert u jednoj svojoj publikaciji nazvao »talijanskim matematičarem velikoga ugleda«, Bošković je u djelu Voyage astronomique et geographique to ispravio napisavši da je Dalmatinac iz Dubrovnika, a ne Talijan.<ref name="Letica">Marito Mihovil Letica: Bošković je samo Hrvat, [[Hrvatsko slovo]], 27. siječnja 2012., str. 16.-17. </ref> Većina njegovih pisama rodbini i prijateljima u Dubrovniku napisana je na hrvatskom (ilirskom) jeziku.<ref name="Hans Ullmaier">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac386.nsf/AllWebDocs/Rugjer_Boskovic_je_nas_suvremenik_ Hans Ullmaier, Rugjer Bošković je naš suvremenik Rugjer Boskovic je naš suvremenik, Hans Ullmaier], Vijenac, Broj 386 – 387, 18. prosinca 2008., ISSN 1330-2787 (pristupljeno 15. rujna 2011.)</ref>
Kad je bio u [[Beč]]u [[1757]]., uočio je hrvatske vojnike kako idu na bojište u tijeku [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjeg rata]] i odmah otrčao vidjeti ih, želeći im 'Božju pomoć' po starom hrvatskom običaju.<ref name="Harris"> Harris, Robin. ''Dubrovnik, A History''. London: Saqi Books, 2003. ISBN 0-86356-332-5 </ref> U pismu bratu Baru u Dubrovniku iz Beča 1757., opisuje taj susret s časnicima hrvatskih postrojbi. Na kraju pisma oduševljeno je napisao: »''Eviva Haddick e i nostri Croati!''«<ref name="Hans Ullmaier"/><ref name="Letica"/><ref>Letica napućuje na [[Vladimir Varićak]]: Ulomak Boškovićeve korespondencije, Zagreb, 1911., str. 344.-346.</ref> Dok je živio u [[Pariz]]u, svjedočio je jednoj vojnoj paradi, te kad je opazio hrvatsku jedinicu iz Dubrovnika izgovara: "''Evo ih, moji hrabri Hrvati!''".<ref name="Harris"> Harris, Robin. ''Dubrovnik, A History''. London: Saqi Books, 2003. ISBN 0-86356-332-5 </ref>.
Talijani tvrde da je Boscovich (talijanski) upamćen kao [[Talijani|Talijan]]. Prema tomu, rođen je u gradu križanih kultura - hrvatske i talijanske, a viši sloj građanstva Dubrovnika (tako i Boškovići) bili su pod jakim utjecajem talijanske kulture (rimsko-dalmatinska kultura). Obitelj njegove majke došla je iz Italije, porijeklom Talijani, te je bio pod utjecajem talijanskoga i u životu i u karijeri; Preselio se u Italiju u 14. godini života gdje provodi većinu svoga života. U nekoliko je enciklopedija opisan kao talijanski znanstvenik. Talijanski je koristio i u privatne svrhe, a [[Voltaire]] je Boškoviću pisao na talijanskom kao "znak poštovanja". Bošković je uvijek govorio o Italiji kao "pravoj i slatkoj majci".<ref>[http://www.arcipelagoadriatico.it/biografie/bio_dal/boscovich_ruggero_giuseppe.htm Boškovićeva biografija (na talijanskom)]</ref>
Međutim, Bošković osobno poriče da je Talijan.<ref> Jean Le Rond d' Alembert, [https://books.google.it/books?id=dGYVAAAAQAAJ ''Opuscules mathématiques ou Mémoires sur différens sujets de géométrie, de méchanique''], ''[[Google knjige]]'', prvi put objavljeno 1761., Sveučilište u Lausanni, reizdanje digitalizirano 24. listopada 2008., pristupljeno 1. prosinca 2015. {{fra oznaka}} </ref> Naime kada je predložen kao talijanski matematičar, odgovara u svojoj bilješci iz ''Voyage astronomique et geographique'' da je "''autor Dalmatinac iz Dubrovnika, a ne Talijan''."<ref>Ruđer Bošković, Christopher Maire, [https://books.google.it/books?id=ZxAOAAAAQAAJ&hl=en ''Voyage astronomique et geographique, dans l'État de l'Eglise''], ''[[Google knjige]]'', na str. 449 navodi kako je "''autor Dalmatinac iz Dubrovnika, a ne Talijan''", objavljeno 1770., pristupljeno 1. prosinca 2015. {{eng oznaka}} {{fra oznaka}} </ref><ref> Darko Zubrinić, [http://www.croatianhistory.net/etf/et111.html#rudder "Dubrovnik, Konavle, Boka"], ''croatianhistory.net'', pristupljeno 1. prosinca 2015. {{eng oznaka}} </ref>
Srbi tvrde kako je podrijetlo njegove obitelji iz [[Crna Gora|Crne Gore]] (što ga zapravo čini [[Crnogorci|Crnogorcem]], a ne [[Srbi]]nom).<ref name=Scepanovic>Slobodan Šćepanović, О поријеклу породице и коријенима предака Руђера Бошковића, Историјски записи 3/1995, Podgorica 1995.</ref>.
| |||