Razlika između inačica stranice »Janez Vajkard Valvasor«

Dodano 1.212 bajtova ,  prije 4 godine
m
manja dopuna i oblikovanje
m (manja dopuna i oblikovanje)
{{Infookvir životopis
[[datoteka:Janez Vajkard Valvasor.jpg|mini|barun Janez Vajkard Valvasor]]
| ime = Janez Vajkard Valvasor
'''Janez Vajkard Valvasor''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Johann Weichard von Valvasor'', [[hrvatski jezik|hrv.]] ''Ivan Vajkard Valvasor'') ([[Ljubljana]], mjeseca [[svibanj|svibnja]] [[1641.]]; kršten [[28. svibnja]] – [[Krško]], vjerojatno mjeseca [[listopad]]a, danima prije [[16. studenoga]] [[1693.]]),<ref>Boris Golec, »Nova spoznanja o življenju in pozabljenem potomstvu Janeza Vajkarda Valvasorja«. U publikaciji: ''Historični seminar 6'' / ur. Katarina Keber i Katarina Šter, Založba ZRC, ZRC SAZU, Ljubljana, 2008., str. 77. – 117., ISBN 978-961-254-059-3 {{COBISS.SI|id=237840640}}, ISBN 978-961-254-060-9 {{COBISS.SI|id=237890816}}</ref> [[kranjska|kranjski]] [[plemstvo|plemić]], [[Slovenija|slovenski]] [[geograf]], [[polihistor]],<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija|Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija]] (Javno dostupna na mrežnim stranicama Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže. URL: http://proleksis.lzmk.hr/49902/). Pristupljeno: 4. rujna 2014.</ref> [[povjesničar]], [[topograf]], [[etnograf]], [[kartograf]], [[crtač]] i član [[Londonsko kraljevsko društvo za unaprjeđivanje prirodoslovnih znanja|Londonskoga kraljevskoga društva za unaprjeđivanje prirodoslovnih znanja]].
| slika = Janez Vajkard Valvasor.jpg
| veličina =
| opis slike = [[Barun]] Janez Vajkard Valvasor
| pseudonim =
| rođenje = [[Ljubljana]], [[28. svibnja]] [[1641.]]
| smrt = [[Krško]], [[19. rujna]] [[1693.]]
| nacionalnost = [[Slovenci|Slovenac]]
| poznat_po = [[Polihistor|polihistor]], [[nakladnik]], [[kolekcionar]]
| zanimanje =
}}
'''Janez Vajkard Valvasor''' ([[njemački jezik|njem.]] ''Johann Weichard von Valvasor'', [[hrvatski jezik|hrv.]] ''Ivan Vajkard Valvasor'') ([[Ljubljana]], mjeseca [[svibanj|svibnja]] [[1641.]]; kršten [[28. svibnja]] – [[Krško]], vjerojatno mjeseca [[listopad]]a, danima prije [[16. studenoga]] [[1693.]]),<ref>Boris Golec, »Nova spoznanja o življenju in pozabljenem potomstvu Janeza Vajkarda Valvasorja«. U publikaciji: ''Historični seminar 6'' / ur. Katarina Keber i Katarina Šter, Založba ZRC, ZRC SAZU, Ljubljana, 2008., str. 77. – 117., ISBN 978-961-254-059-3 {{COBISS.SI|id=237840640}}, ISBN 978-961-254-060-9 {{COBISS.SI|id=237890816}}</ref> [[kranjska|kranjski]] [[plemstvo|plemić]], [[Slovenija|slovenski]] [[geograf]], [[polihistor]],<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija|Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija]] (Javno dostupna na mrežnim stranicama Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže. URL: http://proleksis.lzmk.hr/49902/). Pristupljeno: 4. rujna 2014.</ref> [[povjesničar]], [[topograf]], [[etnograf]], [[kartograf]], [[crtež|crtač]] i član [[Londonsko kraljevskoKraljevsko društvo za unaprjeđivanjeunaprjeđenje prirodoslovnihprirodnih znanjaznanosti|Londonskoga kraljevskoga društva za unaprjeđivanjeunaprjeđenje prirodoslovnihprirodnih znanjaznanosti]].
 
==Životopis==
===Mladost, obrazovanje i obitelj===
[[Datoteka:Ljubljana - Stari trg - Valvasorjeva hiša.jpg|mini|Valvasorova rodna kuća u Ljubljani]]
Janez Vajkard Valvasor se je rodio na Starom trgu u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Roditelji su mu bili Ana Marija rođ. barunica Ravbar (Anna Maria Raubar) i zemaljski odbornik Jernej Valvasor, potomak stare plemićke obitelji iz [[Bergamo|Bergama]] u [[Italija|Italiji]]. Valvasorov otac bio je vlasnik [[gospodstvo|gospodstava]] [[Gamberk-Grad|Gamberka]] i [[Medijski Grad|Medije]] u [[Izlake|Izlakama]] kod [[Zagorje ob Savi|Zagorja ob Savi]], gdje je mladi Valvasor proživio svoje djetinjstvo, skupa sa šesnaestero braće i sestara. Ivan Vajkard je bio dvanaesto dijete po redu.
 
[[Gimanzija|Gimnaziju]] je završio kod [[isusovci|isusovaca]] u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Prema tadašnjem plemićko običaju dopunjavao je svoje znanje i skupljao iskustva na putovanjima po inozemstvu ([[Njemačka]], [[Sjeverna Afrika]], [[Francuska]], [[Švicarska]]) te u [[vojska|vojnim]] službama, pa je [[1663.]] i [[1664.]] sudjelovao u ratovima protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Kad se [[1672]]. vratio u domovinu, kupio je [[utvrda|utvrde]] Bogenšperk, Črni potok i već porušeni grad Lichtenberg, kao i kuću u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Iste se godine ([[10. srpnja]] [[1672.]]) i prvi put oženio s Anom Rosinom pl. Graffenweger, a po njezinoj smrti i s Anom Maksimilom barunicom Zetschker ([[20. srpnja]] [[1687.]]). Imao je ukupno jedanaestero djece, od kojih je petero umrlo u djetinjstvu. Umro je u 53. godini starosti u [[Krško]]m. Drži se da je pokopan u obiteljskoj [[grobnica|grobnici]] u Izlakama ili u Krškom.
 
Kad se [[1672]]. vratio u domovinu, kupio je [[utvrda|utvrde]] Bogenšperk, Črni potok i već porušeni grad Lichtenberg, kao i kuću u [[Ljubljana|Ljubljani]]. Iste se godine ([[10. srpnja]] [[1672.]]) i prvi put oženio s Anom Rosinom pl. Graffenweger, a po njezinoj smrti i s Anom Maksimilom barunicom Zetschker ([[20. srpnja]] [[1687.]]).
==Polihistor==
 
Imao je ukupno jedanaestero djece, od kojih je petero umrlo u djetinjstvu. Umro je u 53. godini starosti u [[Krško]]m. Drži se da je pokopan u obiteljskoj [[grobnica|grobnici]] u Izlakama ili u Krškom.
 
===Polihistor===
[[Datoteka:Hrvaška-Valvasor.jpg|mini|Zemljovid Hrvatske prema Valvasoru (1689.)]]
Premda je pozivom bio [[vojnik]], veći dio svoga života posvetio je [[znanost]]i, kolekcionarstvu i proučavanju [[Kranjska|Kranjske]], središnjeg dijela današnje [[Slovenija|Slovenije]]. Za njim je ostalo opširno znanstveno djelo. Bio je jedan od prvih sustavnih slovenskih kartografa, a prvi se počeo baviti [[bakrotisak|bakrotiskom]] te utemeljio grafičko poduzeće. O njegovu [[obrazovanje|obrazovanju]] i [[bogatstvo|bogatstvu]] svjedoči i velika [[knjižnica]], u kojoj je imao sva tada značajna znanstvena djela. Skupljao je [[glazbeni instrumenti|instrumente]], [[numizmatika|stari novac]], te razne zanimljivosti. U svojim je djelima nastojao pisati objektivno, iako ga je snažno obilježila vjera u [[vrag]]a, [[vještica|vještice]] i sl. Troškovi njegovih djelatnosti prelazili su Valvasorove financijske mogućnosti, pa je [[1692]]. rasprodao većinu svoga vlasništva. Njegovu knjižnicu i grafičku zbirku kupio je zagrebački biskup [[Aleksandar Ignacije Mikulić]] i time utemeljio [[Metropolitana|Metropolitansku knjižnicu]].
 
===Proučavanje Cerkniškog jezera===
Izučavanje [[Cerkniško jezero|Cerkniškog jezera]] predstavlja jedan od vrhunaca Valvasorova znanstvenog rada. Cerkniško je jezero zbog svoga presušujućeg djelovanja od davnine bunilo duhove i poticalo razna domišljanja o ustroju toga fenomena. Iz Valvasorova promatranja i izučavanja nastao je i dulji spis u četvrtom poglavlju "Slave vojvodine Kranjske". Proučavanje jezera Valvasoru je donijelo i jedino priznanje u životu: Godine [[1687.]] izabran je za člana [[Kraljevsko društvo|Kraljevskoga društva]] (''Royal Society'') u [[London]]u, a njegov je spis objavljen i u dvama stranim znanstvenim zbornicima.
 
===Slava Kranjskoga vojvodstva===
[[Datoteka:Slava vojvodine Kranjske.JPG|mini|Naslovna stranica ''Slave vojvodine Kranjske'']]
[[Datoteka:Hrvati-Valvasor.jpg|mini|Prikaz [[Hrvati|Hrvata]] u Valvasorovu djelu ''Slava vojvodine Kranjske'' (1689.)]]
"''Slava vojvodine Kranjske"'' ([[njemački jezik|njem.]] ''Die Ehre dess Hertzogthums Crain'') predstavlja vrhunac njegova djelovanja. Djelo je izašlo u [[Nürnberg]]u [[1689]]. godine. Valvasor ga je napisao na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]], kako bi bilo razumljivo što širem čitateljstvu, te kako bi na taj način lakše svoju domovinu predstavio strancima. Sa suradnicima, Valvasor je sabrao podatke koji su danas neprocjenjiv izvor za prikaz života prostora današnje [[Slovenija|Slovenije]] koncem [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Djelo je vrlo opsežno, jer sadrži 15 poglavlja i ima 3532 stranice. Opremljeno je brojnim [[crtež]]ima, što ih je nacrtao sam Valvasor koji je na svako svoje putovanje nosio knjigu za skiciranje i olovku. U 11. knjizi opisao je i tadašnjih 300 najznamenitijih [[grad]]ova, [[utvrda]] i [[samostan]]a. Premda je knjiga postala prava uspješnica, Valvasoru nije donijela zarade.
 
===Nacrt tunela pod Ljubeljom===
[[Tunel]] ispod vrha prijevoja [[Ljubelj]], koji je otvoren [[1575]]., jedan je od prvih gorskih tunela u [[Europa|Europi]] i bio je u uporabi sve do [[1728]]., kad je sasvim otkopan, a u usjeku je proširena cesta.
 
 
==Djela==
*''Dominicæ passionis icones'', [[1679]]., reprintpretisak [[1970]].
*''Topographia arcium Labergianarum id est arces, castella et dominia in Carniolia habita possident comites a Lamberg; Bagenspergi (Bogenšperg)'', [[1679.]], reprintpretisak [[1995]].
*''Topographia Archiducatus Carinthiæ antiquæ & morenæ completa: Das ist Vollkommene und gründliche Land - Beschreibung des berühmten Erzherzogtums Kärndten''; [[Nürnberg]] [[1688.]].
*''Opus insignium armorumque...''; ([[1687]].-[[1688]].)
*''Die Ehre dess Hertzogthums Crain: das ist, Wahre, gründliche, und recht eigendliche Belegen- und Beschaffenheit dieses Römisch-Keyserlichen herrlichen Erblandes''; Laybach ([[Ljubljana]]) [[1689]].
 
==Izvori==
;Bilješke i literatura
*Branko Reisp, ''Kranjski polihistor Janez Vajkard Valvasor'', Mladinska knjiga, [[Ljubljana]], [[1983.]]
*Mirko Rupel, ''Valvasorjevo berilo'', Mladinska knjiga, [[Ljubljana]], [[1951.]]
 
== Izvori ==
{{Izvori}}
* Branko Reisp, ''Kranjski polihistor Janez Vajkard Valvasor'', Mladinska knjiga, [[Ljubljana]], [[1983.]]
* Mirko Rupel, ''Valvasorjevo berilo'', [[Mladinska knjiga]], [[Ljubljana]], [[1951.]]
* Mihela Melem Hajdarović, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=169341 ''Valvasor, Vitezović i Slava Vojvodine Kranjske''], [[Studia lexicographica]], Vol.5 No.2(9), prosinac 2013., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr
 
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Johann Weikhard von Valvasor}}
*[http://www.valvasor.org/]
;Mrežna mjesta
*[http://www.ljudmila.org/jkz/html/body_valvazor.html Valvasor]
* [http://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi759993/ Valvasor, Janez Vajkard, baron], [[Slovenski biografski leksikon]], www.slovenska-biografija.si {{slv oznaka}}
*[http://www.bogensperk.si/ Dvorac Bogenšperg]
*[http://www.valvasor.org/ www.valvasor.org], stranice posvećene Valvasorovom životu i djelu {{eng oznaka}}
*[http://www.ljudmila.org/jkz/html/body_valvazor.html Valvasor], www.ljudmila.org {{slv oznaka}}
*[http://www.bogensperk.si/ Dvorac Bogenšperg] {{slv oznaka}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Valvasor, Janez Vajkard}}