Razlika između inačica stranice »Isus u islamu«

Dodana 403 bajta ,  prije 5 godina
nova dorada
(dorada i wikipedizacija)
(nova dorada)
[[Datoteka:Kur'an.jpg|mini|'''Kur'an''' – Sveta knjiga islama]]
'''[[Isus]] u [[islam]]u''' nema značaj koji ima u [[kršćanstvo|kršćanskoj]] [[religija|religiji]]. U [[Kur'an]]u ga se spominje u 14 [[sura]], odnosno u 93 [[ajet]]a. U toj svetoj knjizi islama Isus je nazvan [[Isa]]. Islamska [[teologija]] vidi Isusa kao od [[Bog]]a odabranog čovjeka, a ne kao Boga. Može se reći da je islam preuzeo adopcionističku [[Kristologija|kristologiju]], gdje je Isus [[prorok]], ali ne i Sin Božji. Islam smatra Isusa velikim prorokom, sinom [[Marija (majka Isusova)|Marijinim]]. Za islam je Isus ponizni Božji poslanik, koji ima počasno mjesto u nizu od [[Proroci u islamu|24 proroka]] i koji je navijestio dolazak posljednjega proroka ili poslanika [[Muhamed]]a koji je „Božji Poslanik i završetak vjerovjesnika“.<ref name="Roščić">[[Nikola Mate Roščić]], ''Isus Krist u islamu'', 2012., str. 17.-25.</ref>
== Islamska isusologija<ref name="Roščić"/> ==
 
[[Datoteka:Michelangelo Buonarroti - Jugement dernier.jpg|mini|210px|lijevo|[[Michelangelo]]: ''Sudnji dan'', [[freska]] na zidu [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]]]]
Važna tema islama jest [[Sudnji dan]]. Kod govora o Sudnjem danu, važno je reći da je islam gotovo složan sa [[židovstvo]]m i [[kršćanstvo]]m. Naime, prema islamu, Bog će suditi svim ljudima po njihovim djelima i donijeti istinski i vječni pravorijek o svakomu čovjeku. Božji će sud donijeti [[sankcija|sankcije]]: dobrima [[raj]], a grješnicima [[pakao]]. Na kraju vremena će se Isus vratiti na zemlju i tada će suditi ljudima. Na tom sudu će se odreći onih koji su ga proglasili, odnosno učinili Bogom. Kada se govori o Isusovoj smrti, Kur'an uči da Isus nije umro na križu, već ga je Bog uzeo k sebi. Postoje dva teksta koja govore o Isusovoj smrti.<ref>[[Joachim Gnilka]], ''Biblija i Kur'an'', KS, 2007., str. 79.-80.</ref> Prvi takav tekst jest u 4, 155- 159. Drugi tekst koji se odnosi na govor o Isusovoj smrti jest u 3,52 – 55. U oba ova teksta se uočava da se polemizira protiv [[Židovi|Židova]] kao ljudi Knjige. U četvrtoj suri nalazi se niz prijekora protiv njih. Oni su ubijali proroke, odbacivali Božje znakove. Jedan od tih prijekora je i taj što govore da su ubili Isusa. U trećoj suri stoji sličan prijekor da nisu vjerovali Isusu koji je to osjećao te su protiv njega kovali zamke, ali im nije uspjelo ubiti ga. Prema Muhamedu, Isus je umro prirodnom [[smrt|smrću]]. Na to se odnose riječi da ga je Bog uzeo k sebi. Može se reći da se u islamu radi o reduciranoj figuri Isusa iz Nazareta. Gleda ga se isključivo kao ljudsku i proročku figuru.<ref>[[Ivan Karlić]], ''Bogočovjek Isus Krist – uvod u kristologiju'', KS, 2009., str. 53.</ref> Islam na Isusa gleda s poštovanjem. Poštuje i prihvaća njegov navještaj, no niječe mu božanstvo. Činjenicu o Isusovu rođenju i začeću posebnim Božjim zahvatom drže znakom Božje svemoći.<ref>Ivan Karlić, ''Isus Krist u nekim nekršćanskim religijama'', u: Zbornik radova u čast prof. emeritusu Tomislavu Ivančiću, Teologijom svjedočiti i naviještati, str. 731.</ref>
 
== Isusovo djelovanje u Kur'anu ==
Kada se govori o Isusovom poslanju i učenju, može se reći da se Kur'an i [[Evanđelje|sinoptička evanđelja]] slažu da je Isus propovijedao Radosnu vijest. Nadalje, Isus je imao svoje pomagače, odnosno apostole. Obje knjige donose da je Isus Prorok i Božji poslanik, da je bio Bogu poslušan i da je pozivao ljude da mu se pridruže u podlaganju Bogu. Postoji još jedno mjesto o Isusovu učenju gdje se slažu Kur'an i sinoptička evanđelja, a to je da je Isus bio svjestan svoga poslanja i svoga posebnoga odabranja pred Bogom i ljudima. U prikazivanju Isusovog transcendentnog identiteta, Kur'an i evanđelja se razlikuju. Svako govor o Isusovom božanstvu, prema Kur'anu je grijeh protiv Božje jedincatosti. Nadalje, u Kur'anu nema tvrdnje da bi Isus Boga zvao svojim Ocem, a kada se govori o Isusovoj smrti, u Kur'anu piše da on nije umro nasilnom smrću na križu, nego prirodnom smrću, te da će biti uskrišen na Sudnji dan. U Kur'anu se također spominje i čudesno Isusovo djelovanje. U 5, 110 je iznesen sažetak o Isusovim čudima: iscijelio je slijepoga od rođenja, gubavoga ozdravio i mrtve dizao. U 5, 112 – 115 je živopisno opisano čudo s hranom. U ovim izvještajima se također mogu naći sličnosti i razlike između Kur'ana i sinoptičkih evanđelja. Kur'an i evanđelja se slažu da je Isus čudotvorac prije svega sluga Božji, da je ozdravljao slijepe i gubave. Nadalje se slažu oko toga da je uskrisivao mrtve i od Boga isprosio čudesnu hranu s neba. Razlikuju se oko načina prikazivanja Isusovih čudesa. Kur'an donosi samo sažetke o čudesima, dok evanđelja prikazuju izvještaje koji potječu od očevidaca. Evanđelja u izvještajima o čudesima donose Isusovu svijest o vlastitoj transcendentnosti, dok su kuranski izvještaji u službi strogog monoteizma, oni prikazuju kako je Isusova moć zapravo moć Boga koji po njemu djeluje.<ref>[[Mato Zovkić]], ''Isusovo djetinjstvo i mesijansko djelovanje prema Kur'anu i kanonskim evanđeljima'', u: Zbornik radova u čast prof. emeritusu Tomislavu Ivančiću, Teologijom svjedočiti i naviještati, str. 879.-884.</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/13693-isus-krist-u-islamu.html www.hkv.hr – '''Isus Krist u Islamu''' – nova knjiga fra. Nikole Mate Roščića]
* [http://www.vecernji.hr/zanimljivosti/kako-isusa-gledaju-muslimani-hindusi-i-zidovi-230766 www.vecernji.hr – Zvonimir Despot: »Kako Isusa gledaju muslimani, hindusi i židovi«]