Zagrebačka grkokatolička konkatedrala: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dopune teksta i Literature.
m uklonjena promjena suradnika 78.1.170.78 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Weraasd
Redak 29:
[[Datoteka:Crkva_svetih_Ćirila_i_Metoda_u_Zagrebu.jpg|mini|lijevo|Istočno (ulazno) pročelje]]
== Sadašnja crkva ==
GodineKonkatedrala 1885sv. adaptiranaĆirila jei prvotnaMetoda crkvaizgrađena je po nacrtu [[Hermann Bollé|Hermana Bolléa]]Bollea u neobizantskom stilu [[Historicizam|historicizma]]. Graditelj jeU biocrkvi Mihael Faleschini. Sagrađen je 30 m visoki toranj, produžena je lađa (hram vjernih)su i nadograđenovrijedne svetišteslike sIvana kupolomTišova. Crkva je dobila novo pročelje, pod, drveni strop iIkone na južnomeikonostasu zidu,izradili u visini prvog kata Sjemeništa, biskupski kor izsu orahovineE. Zidove je oslikao bojadisarski obrtnik FA. Mitzka. Crkvena je lađa popođena keramičkim pločicama, a soleja i svetište terazzo podom. Ispred carskih vrata (dveri) u mozaiku je načinjen orao raširenih krila ("orlec"). Drveni strop i pjevnice izradio je stolarski majstor Häckler, dva biskupska trona i carski tron Ivan Budicki, a drvenu konstrukciju ikonostasa iz orahovine Josip Šeremet. [[Ikonostas]] je oslikao, donji niz s 13 i gornji s 44 slike, slikar i ikonopisac Epaminondas BuczewskiBučevski i prof. Nikola Mašić<ref name="Prostor">[http://hrcak.srce.hr/file/82688 Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa], Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 18 (2010), 1 (39); Zagreb, 2010., str. 62 – 79., pristupljeno 11. svibnja 2014.</ref>. [[Vitraj|Vitraji]]U nazvoniku [[Rozetacrkve (arhitektura)|rozeti]] (iznad kora), dva prozora na pročelju, kao i oni u svetištu "Sveti otac [[Hadrijan II.]] blagoslivlje [[Ćiril i Metod|sv. Ćirila i Metoda]]" i "Tri Svetitelja" (sv. Bazilije Veliki, sv. Grgur Bogoslov, [[Ivan Zlatousti|sv. Ivan Zlatousti]]) izrađeni su u Innsbrucku. Luster od kovanog željeza sa staklenim kuglama i željezne ukrase carskih i đakonskih vrata ikonostasa izradiokoji je bravarskivisine majstor50 A.m Mesić.nalaze Luster je prikazan na Tisućljetnoj izložbi 1896. u Budimpešti. [[Mozaik|Mozaici]] na pročelju crkve "Isus Krist", "sv. Pavao", "sv. Petar", "sv. Ćiril", "sv. Metod" i križ izrađeni su u Innsbrucku. Za novu crkvu darovana su četiri zvona s tornja [[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|akademske crkve sv. Katarine]], oštećene potresom 1880., pretopljena use tri nova te prikazana na spomenutoj izložbi. U I. svjetskom ratu zvona: sunajveće oduzetateško i782 pretopljenakg u ratne svrhe. Dana 12. prosinca 1886. novuposvećeno je crkvu, posvećenu sv. Ćirilu i Metodu, posvetiosrednje križevačkitežine biskup395 Ilijakg pl.posvećeno Hranilović.je Ikonostas iz prve crkve, osim slike sv. Bazilija,Presvetoj kaoBogorodici i sjedala,najmanje poklonjeniteško su230 crkvi sv. Jurja u [[Stojdraga|Stojdragi]],kg gdjeposvećeno je sve izgorjelo tijekom II. svjetskog rata. Luster iz crkve sv. Bazilija darovan je crkvi sv. Petra i Pavla u [[Sošice|Sošicama]]Vasiliju. Crkva posjeduje dragocjeni križ za tetrapod, kivot i dvije plaštanice, te umjetnički izrađen komplet ripida za križem.<ref name="Prostor"/>
 
Godine 1931. u toranj crkve postavljena su tri nova zvona posvećena [[Ćiril i Metod|sv. Ćirilu i Metodu]] (fis, 782 kg), [[Bogorodica|Presvetoj Bogorodici]] (be, 395 kg) i sv. Baziliju Velikom (cis, 230 kg).
 
Godine 1932. s lijeve strane crkve dograđeni su sakristija, pjevačka dvorana i terasa na prvom katu Sjemeništa s dvorišne strane. Iz crkve je uklonjen biskupski kor i sagrađen novi nad ulazom. Na zidu južnog dijela crkve postavljena je slika "Rođenje Isusovo", a na sjevernom dijelu "Posljednji sud" i "Uskrsnuće Isusovo", sve radovi [[Ivan Tišov|Ivana Tišova]].
 
Godine 1935. na pročelje crkve postavljena je spomen-ploča povodom 1050. godišnjice smrti sv. Metoda. Iste je godine ulica, u kojoj su Sjemenište i crkva, nazvana "Ćirilometodska". U vrijeme gradnje crkve ulica se nazivala "Gospodska", a od 1920. do 1935. "Ulica 23. listopada 1847." kada je u Hrvatskom saboru, na prijedlog [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana pl. Sakcinskoga]], hrvatski jezik proglašen uredovnim i službenim.
 
Godine 2006., u vrijeme župnika i rektora [[Nikola Kekić|Nikole N. Kekića]], dovršena je višegodišnja temeljita obnova (restauracija) unutrašnjosti crkve pod vodstvom akademskoga slikara Duje Jurića.
 
U crkvi [[Ćiril i Metod|sv. Ćirila i Metoda]] njeguje se narodno (prostopjenije) i umjetničko liturgijsko pjevanje na crkvenoslavenskom jeziku. Godine 1931. u Zagrebu je osnovan Ćirilo-Metodov kor kao mješoviti pjevački zbor i glazbena udruga za gajenje i promicanje crkvenoslavenske vokalne glazbene umjetnosti u duhu ćirilometodske ideje.
 
==Literatura==
*Žumberački Krijes 1998.
* [http://krizevci.hbk.hr/ Križevačka eparhija]
* Goran Ivanišević: "Grkokatoličko sjemenište i crkva sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu"
 
==Izvori==