Maya Indijanci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika August Dominus (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Nesmir Kudilovic |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 112:
Raznolikost civilizacije Maya odrazila se i na izgled njihovih gradova. Grad je prije svega urbani centar, planiranog rasporeda, organiziran, reguliran određenim normama, sa strukturama javnog karaktera koje prihvaćaju stanovništvo različitih uloga i zanimanja. Grad Maya je antiteza svemu ruralnom, on je središte vlasti i urbanog života. To je mjesto sastanka ljudi, razmjenjivanja usluga i materijalnih dobra. Arhitektonski kompleksi potiču maštu toliko da se u čovjeku probudi znatiželja kako su tako velike kamene blokove mogli rezati s takvom točnošću, kako su ih bojali, kako su ih prenosili do gradilišta, budući da nisu poznavali kotač.
Građenje spomenika bilo je za stare Maye - [[religija]]. Veliki broj pitanja u svezi s njihovom kulturom predstavlja zagonetke za arheologe, ali je pouzdano utvrđeno da se radi o najraznovrsnijim i najprofinjenijim spomenicima arhitekture u povijesti (veoma često Maye nazivaju Grcima Amerike). Majanske piramide su tako akustične da se šapat čuje 170 m nadaleko. U piramidi El Tajin u Meksiku postoji 365 niša, svaku od njih Sunce obasja samo jednom u godini. Piramida Kukulcana u Chichen Itzau predstavlja svojevrstan astronomski sat koji obilježava dolazak zimskih i ljetnih solsticija te proljetnih i jesenskih ekvinocija. Kad u tim danima sunce padne na piramidu, dobiva se prikaz zmije koja se penje odnosno silazi niz njenu površinu načinjenu od 91 stube na svakoj od četiriju strana piramide. Zajedno s platformom na vrhu piramide, ova četiri stubišta predstavljaju 365 stuba, odnosno godišnji kalendar.
Slikarstvo, s istančanim osjećajem za boje, i profinjeno izvedena kiparska djela najčešće su u službi arhitekture. [[Arhitektura|Arhitekturu]] obogaćuju prvenstveno reljefi(kiparsko djelo kod kojeg se likovi i predmeti uzdižu s površine, s kojom su čvrsto vezani. Reljefi služe za dekoraciju i raščlanjivanje građevina, odnosno predmeta te mogu biti izvedeni u
Redak 144:
Pernata Zmija je božanstvo koje se često javlja u [[mit|mitovima]] Maya. To je hibridna i mistična životinja, a predstavlja kozmičko načelo dvojnosti: ono što gmiže i ono što leti u istom simbolu. Poznata kao [[Quetzalcoatl]] (Quetzal-co-atl) ili Kukulcan glavno je božanstvo meksičkog panteona. Kukulcan je bio boje nefrita ili nekog dragog kamena. Bio je bog vjetra, te Božji glasnik i čistač cesta. On je otkrio kukuruz i tako omogućio stvaranje ljudskog roda. Njegovo je srce proždro krijes što ga je sam zapalio, a onda je uzneseno i postalo planet [[Venera (planet)|Venera]]. Kukulcan je božanstvo kojemu se pripisivalo stvaranje čitavog čovječanstva i bilo je sigurno više povijesnih ličnosti s njegovim imenom jer su doživjeli prosvjetljenje.
* Ah Puc - bog [[smrt]]i
* Ahau Chamahez - jedan od bogova iscjeliteljstva
* Ahmakiq - bog usjeva koji se bori s vjetrom koji ih pokušava uništiti
* Akhustal - božica rađanja
* Bacabi - četvorica bogova-braće u liku jaguara koja drže nebo, djeca Ixchel i Itzamna; svaki od braće vlada po godinu dana, nakon čega se vlast prenosi na drugog od braće, te ih se vezuje u strane svijeta i pripadajuće im boje
* Chac - jukatanski bog [[kiša|kiše]] koji ima veoma dugačke noge, vezuje ga se uz stvaranje i život, njegov lik podijeljen je na četiri dijela od kojih svaki predstavlja jednu stranu svijeta, poznat i kao Chac Mool, nakon španjolskih osvajanja povezuje ga se s [[kršćanstvo|kršćanskim]] svecima
* Cit Bolon Tum - jedno od božanstava iscjeliteljstva
* Cizin ili Kisin - bog smrti i [[potres]]a i vladar podzemnog svijeta, prikazuje se kao zlo božanstvo koje ruši drveće koje je zasadio kišni bog Chac, najčešće ga opisuju kao boga-kostur koji pleše i puši [[cigarete]], oko vrata nosi ogrlicu od ljudskih [[oči]]ju, nakon španjolskih osvajanja ovo su božanstvo počeli poistovjećivati s [[vrag]]om u kršćanstvu
* Ekahau - božanstvo trgovaca i putnika
* Gucumatz - u Quiche Maja koji nastanjuju područje visoravni Gvatemale stvoriteljsko božanstvo koje se naziva i Pernatom zmijom, nalikuje toltečkom i astečkom Quetzalcoatlu
* Hunab Ku - božanstvo koje je stvorilo Yucatan
* Itzamna - Kućna iguana, sin jukatanskoga boga Hunab Kua, gospodar neba i kulture
* Itzamna - vladar [[dan]]a i [[noć]]i, odnosno neba koji se vezuje i uz [[Sunce|Sunčeva]] boga Kinich Ahaua te uz boga stvoritelja Hunab Kua; vezan je uz strane svijeta gdje je [[istok]] predstavljen crvenom, [[sjever]] bijelom, [[zapad]] crnom, a [[jug]] žutom bojom; ovo božanstvo poučilo je ljude pisanju i uporabi [[kalendar]]a, a i zaštitnik je ljekarništva; njegova žena je Ixchel
* Ix Chel ili Ixchel - Mjesečeva boginja u liku starice koja nosi haljinu od [[kosti]]ju, a u ruci drži [[zmije|zmiju]], njen muž je Itzamna i ona zapravo predstavlja blažu žensku stranu ovog božanstva; mjesečeve faze bile su bitne u životu Maja, znali su kako 149 mjesečevih mjeseci traje 4 400 dana što znači da je 29.5302 dana bila duljina mjesečeva mjeseca; ovi dokazi nađeni su u zapisima u Copanu, dok su neznatno drukčiji proračuni pronađeni u Palenqueu u kojem se računalo da mjesečev mjesec traje 29.5308 dana, suvremeni proračuni ustanovili su da je točna cifra 29,53059 dana; njen pomoćnik je nebeska zmija koja u svom trbuhu nosi [[voda|vodu]] ili se prikazuje s vrčem vode u ruci; istrese li vrč, poplave i kiše obruše se na Zemlju; pokroviteljica je ženskih zanata
* Ah Kinchil - bog Sunca
* Ixtab - božica [[samoubojstvo|samoubojstva]] koja se prikazuje s [[uže]]tom zavezanim oko vrata; obzirom na ljudska žrtvovanja i žrtvovanja dragovoljaca logično je da su samoubojstva poticana i ohrabrivana, zato se vjerovalo da su samoubojice zajedno sa žrtvovanima i umrlima netom po rođenju jedine osobe koje će nakon smrti dospjeti u [[raj]] gdje će se okupiti pod rajskim stablom Yaxchelom; samoubojstva su stoga bila česta, svi koji umru prirodnom smrću idu u pakao
* Kan-u-Uayeyab - božanstvo koje čuva gradove
* Kinich Ahau - poznat i pod imenom Ah Xoc Kin, ovaj bog Sunca nalikuje [[leopard]]u, bio je zaštitnik grada Itzamala kojega je posjećivao prema legendi svakog dana u podne
* Kinich Kakmo - bog Sunca
* Kukulcan - bog [[vjetar|vjetra]] prikazan u obliku pernate zmije, nazivaju ga i Bolon Tzacab, bog je preminulih plemenitaša, bog-stvoritelj i time pandan toltečkom Quetzalcoatlu i Gucumatzu u Quiche Maja
* Nacon - bog [[rat]]a
* Tohil - božanstvo [[munja]] i [[grom]]ova u Quiche Maja, Tolteci ga poznavali pod imenom Tlaloc
* Tzultacaj ili Tzuultaq'ah - bog planina i dolina Kekchi Maja
* Yum Cimil ili Ah Puch - božanstvo smrti u liku kostura, čuva [[pakao]] odnosno Mitnal u koji svi odlaze kad umru
* Yum Kaax - božanstvo [[kukuruz]]a, Gospodar šuma, Tolteci ga poznavali pod imenom Cinteotl
* Yumil Kaxob - bog bilja i kukuruza uvijek prikazivan kao vrlo mlado božanstvo, sam nije imao osobitih moći jer je ovisio o kiši i poplavama pa traži utjehu od boga kiše skrivajući se od boga smrti
=== Vjerski obredi ===
| |||