Razlika između inačica stranice »Tenochtitlán«

Dodano 6.278 bajtova ,  prije 5 godina
bez sažetka
m (Removing Link FA template (handled by wikidata) - The interwiki article is not featured)
 
U središtu grada nalazile su se javne zgrade, [[hram|hramovi]] i [[škola|škole]]. Ceremonijalno središte bilo je veliko 300 metara. Postojalo je oko 45 javnih građevina, koje uključuju glavni hram, hram [[Quetzalcoatl]]a, hram sunca, zidovi lubanja s lubanjama žrtvovanih bogu sunca i drugi. Izvan glavnog trga bila je [[Montezuma|Montezumina]] palača sa 100 soba, od kojih je svaka imala kupaonicu. Grad Tenochtitlan bio je izuzetno simetričan. Sva gradnja morala je biti odobrena od strane dužnosnika gradskog planiranja.
 
Broj stanovnika cijele anglomeracije s trgovištima Azcapotzalcom, Chapultepecom, Coyoacanom itd. vjerojatno je prelazio milijun. Središte grada trajno je bilo smješteno na stjenovitom otoku gdje je veliki svećenik Quauhcoatl, odgovorivši na božji poziv, podigao prvo svetište Uitzilopochtliu. Na tom mjestu uzdizao se ''Teocalli'', piramida na čiji se vrh dolazilo trima stubištima od 120 stuba. Ta stubišta okrunjivala su dva potpuno ista svetišta, jedno Uitzilopochtlia, drugo Tlaloca. Vladari su jedan za drugim nadograđivali taj [[hram]], a u godini Osam-Trstika ([[1487.]]) vladar Auitzotl ga je posvetio. Oko hrama, unutar prostrane zupčaste ograde urešene glavama [[zmije|zmija]] uzdizao se okrugli hram Quetzalcoatla, Tezcatlipoca, zemaljske božice Ciuacoatl, Coacalco, panteon posvećen kultu stranih bogova, hram sunca i mnoga druga svetišta, prostori za [[molitva|molitvu]] i obredne igre, ''calmecac'' (samostani-škole), Mecatlan (glazbena škola), te skladišta [[oružje|oružja]] (''tlacochcalli'') povjerena elitnom garnizonu. To je bio pravi sveti grad, načičkan piramidama i tornjem koji je dominirao na području današnjeg Zocala gdje se uzdižu katedrala i predsjednička palača, zatim Središnji trg pored imperijalne palače koju su dali podići Axayacatl, Auitzotl i Montezuma II. Ta [[palača]] koja se nalazi na četvrtastom terenu, stranica otprilike 200 m izgledala je kao prostran kompleks zgrada na jedan ili dva kata, koje su bile grupirane oko unutarnjih [[vrt]]ova. Do te palače dolazilo se ili kopnom ili čamcem, kanalima koji su ulazili u palaču. Kao obitavalište vladara i središte političke i upravne vlasti, u palači su bili stanovi, dvorane za sastanke, sudovi, riznice, uredi poreznika, dvorane za [[glazba|glazbu]] i [[ples]] i zoološki vrt.
 
Kaže se da je sam Uitzilopochtli naredio Astecima grad podijeliti na četiri velika dijela: na istoku Teopan (četvrt hrama), na zapadu Aztacalco (kuća čaplji), na sjeveru Cuepopan (tamo gdje cvjeta cvijeće) i na jugu Moyotlan (mjesto komaraca). Te četvrti grupirale su ponovno zemne jedinice ili ''calpulli'': svaka četvrt je opskrbljivala jedan dio ratnika kada je na nju došao red, svaki ''calpulli'' imao je svoj hram i svoj dom mladih, učilište izrazito vojne vokacije. Kuće plemstva te skromnije trgovaca i obrtnika i običnih građana nizale su se duž ulica i kanala, a pirogama koje nisu stvarale buku odvijao se sav prijevoz. Glavno trgovačko središte anglomeracije smjestilo se u Tlatelolcu. Tamo se na velikom području okruženom arkadama u podnožju piramide, održavao sajam na koji je svaki dan dolazilo 20 000 do 25 000 ljudi, a svaki peti dan 60 000. Trgovalo se platnom, tkaninama, perjem i nakitom, kožom, odjećom od perja, kukuruzom, grahom, začinima, povrćem, voćem, travama, peradi, divljači, ribama, žabama, posuđem, oružjem od kremena, vulkanskog stakla i kože, drvom, duhanom, lulama, namještajem, hasurama. Svoje prodavaonice imali su ljekarnici, frizeri, prodavači kukuruznih pogača i gulaša. Posebna policija ''tianquitzli'' brinula se za red na tržnici i stalno je zasjedao sud sastavljen od triju magistrata koji su rješavali svađe.
 
Raskoš velikaških palača zadivila je španjolske osvajače. Cortes, Bernal Diaz, Andres de Tapia i kasnije domaći kroničari kao Tezozomoc i Ixtlilxochitl s divljenjem su opisivali te veličanstvene rezidencije. U Texcocou je kralj Nezauclcoyotl dao sagraditi palaču s više od 300 prostorija i s vrtovima ukrašenima [[fontana]]ma i [[bazen]]ima. Tamo su se čuvale ptice, ribe i druge životinje, bilo žive, bilo izlivene u zlatu ili izrađene od [[kamen]]a. U Tetzcotzincou isti je vladar dao urediti park nenadmašne dojmljivosti navodnjavan genijalnim sustavom [[kanal]]a. Montezuma je imao ladanjsku rezidenciju u kojoj je veliko mnoštvo sluga hranilo i njegovalo ptice svih vrsta. Obitavališta običnih građana bila su veoma jednostavna, no svaka je kuća imala vrt i parnu kupelj (''temazcalli''). [[Namještaj]] je bio vrlo malobrojan: hasure (''petlal''), stolci od vrbovog pluća s naslonom (''icpalli''), niski stolovi, drveni paravani ili zakoni, škrinje od šiblja, zastori od platna ili kože. U narodnim kućama središnji prostor stanovanja bilo je ognjište okruženo trima kamenima. Kuhalo se na drva ili na drveni ugljen. Svjetlo su osiguravale smolaste baklje.
 
Budući da je voda iz lagune bila slana Tenochtitlan je trebao pitku vodu. U početku su bili dovoljni izvori koji su izvirali u stijenama otoka gdje su bili podignuti hramovi Uitzilopochtliu. Stanovništvo je raslo i u doba Montezume I. sagrađen je prvi [[akvadukt]] koji je u središte grada dovodio vodu s izvora iz Chapultepeca. Dug 5 km, taj akvadukt je imao dva toka, od kojih se rabio samo jedan, a drugi samo kada se onaj prvi morao čistiti. U doba Auitzotla sagrađen je drugi akvadukt između Coyoacana i središta. Vodu su dalje raznosili vodonoše kružeći čamcima gradom, a voda se na tržnicama prodavala u velikim vrčevima. S vremena na vrijeme [[poplava|poplave]] bi poharale grad. Tako je Montezuma I. [[1449.]] godine dao podići nasip dug 16 km, koji je trebao štititi grad od izlijevanja vode iz velikog jezera. Auitzotl je morao dati zatvoriti [[izvor]]e Acuecuexatla, čije su vode, snažno nadirući, podigle razinu lagune i uništile mnoge kuće. Tom je prilikom izgladnjelom narodu podijeljeno 200 000 pošiljki [[kukuruz]]a, uz odjeću i 323 000 čamaca.<ref>Jacques Soustelle - Azteci, Kulturno-informativni centar Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, kolovoz 2007., str. 50.-54.</ref>
 
=== Zoološki vrtovi ===
Montezumina palača imala je dva [[zoološki vrt|zoološka vrta]]. U jednom su bile [[ptice grabljivice]], a u drugom ostale [[ptice]], [[gmazovi]] i [[sisavci]]. O [[Životinje|životinjama]] se brinulo oko 300 ljudi. ''Totocalli'' su bile volijere s tropskim pticama, u prostoru ograđenom pećinama i drvećem. Zoološki vrt bio je pun [[jaguar]]a, [[puma]], ptica grabljivica i zvečarki. Unutarnji vrtovi bili su zasađeni veoma rijetkim biljkama iz raznih pokrajina, ljekovitim [[trava]]ma, blistavo lijepim i mirisnim cvijećem.
 
Postojao je i [[botanički vrt]] i [[akvarij]].
 
Španjolski konkvistador [[Hernán Cortés]] [[8. studenog]] [[1519]]. došao je u Tenochtitlan. U to se vrijeme vjerovalo da je to jedan od najvećih gradova svijeta. Od [[Europa|europskih]] gradova samo su [[Pariz]], [[Venecija]] i [[Istanbul]] bili veći. Procjene su bile da grad ima 200.000 stanovnika. Hernán Cortés, poslije višemjesečne opsade i razaranja, [[13. kolovoza]] [[1521]]. zauzeo je grad. Ostatak je grada razoren. Na ruševinama Tenochtitlana izgrađen je Mexico City.
 
{{citat|Vidjevši toliko gradova i sela podignutih na vodi i drugih velikih trgovišta na kopnu, bili smo doista očarani i rekli smo da su to one ljepote o kojima govori knjiga Amadis. Zbog tornjeva, hramova i piramida koje se uzdižu na vodi, nekoliko se vojnika pitalo je li to samo san.|konkvistador Bernal Diaz}}
 
== Povezani članci ==
* [[Velika piramida u Tenochtitlánu]]
 
== Izvori ==
 
{{izvori}}
 
[[Kategorija: Drevni gradovi Meksika]]