Etnogeneza Makedonaca: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
Oblast [[Makedonija (regija)|Makedonija]] dobila je ime po [[Makedonci (antički)|Makedonci]]ma (starije ime: Maketi), proto-helenskom ili ranog [[Helenski narodi|Helenskog]] ogranka koji su osnovali svoje kraljevstvo koje je govorilo varijantom helenskog jezika. Imali svoje dijelomične posebnosti u odnosu na fonetiku i leksiku nasuprot ostalim grčkim govorima, kao i uticaj iz susjednih starobalkanskih jezika. Politička simbioza Makedonaca i Helena južno od [[Olimp]]a pod [[Filip II|Filipom Drugim]] osnova je od koje je [[Aleksandar Treći Veliki]] stvorio imperiju od [[Balkan]]a, [[Egipat|Egipta]] i [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]] u 4. stoljeću p.n.e.
 
Rimskom okupacijom u 2. stoljeću p.n.e. dolazi do utjecaja latinske kulture i jezika utemeljene rimskom državnom organizacijom i kolonizacijom. Od vremena primanja kršćanstva do podjele [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na Zapadno i Istočno (1. - 4. stoljeće n.e.) središnji i južni dio Geografske Makedonije u suvremenom smislu pripada grčkom jeziku i etnicitetu, dok na sjeveru preovladava [[vulgarni latinski]]. Geografsku Makedoniju u 6. i 7. stoljeću p.n.e. naseljavaju slavenska plemena ([[Dragoviti]], [[Velegeziti]], [[Sagudati]] i drugi) a nakon njih uskoro i ([[Bugari]]) vjerojatno iza 680, nakon što su prešli Dunav.
 
Uspostavljanjem Bugarske vlasti nad Slavenima Makedonije dolazi do stvaranja etnološkog začetka bugarskog naroda slavenskog govora za koji se smatra da je bio oformljen najkasnije do 11. stoljeća. Od [[1230]]. Makedonija je pod vlašću Bugara a od [[1334]]. ovlada njome srpski car [[Dušan Stefan]] čime dolazi do kolonizacije Srba što se najviše osjeća u [[Polog]]u, Skopskom kraju, Poreču, [[Ovče Polje|Ovčem Polju]], a djelomično i oko [[Prilep]]a i Seresa.