Razlika između inačica stranice »Mehmed-paša Sokolović«

Dodano 2.258 bajtova ,  prije 4 godine
m
manja dopuna, oblikovanje
m (uklonjena promjena suradnika 178.223.185.220 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko)
m (manja dopuna, oblikovanje)
{{točnost}}
{{izvor}}
{{Infookvir vojna osoba
[[Datoteka:Sokullupasa.jpg|mini|180px|Mehmed-paša Sokolović]]
|ime = Mehmed-paša Sokolović
'''Mehmed-paša Sokolović''' ([[1505]]. ili [[1506]]., [[Višegrad]] - [[1579]]., [[Istanbul]]) je jedan od velikih osmanskih vojskovođa bosanskog podrijetla.
|slika = Sokollu Memhed Pascià.jpg|Crtež Mehmed-paše Sokolovića iz 16. stoljeća.
|opis =
|veličina = 300px
|datum rođenja = [[1505.]] ili [[1506.]]
|mjesto rođenja = Sokolovići kraj [[Višegrad|Višegrada]]
|datum smrti = [[11. listopada]] [[1579.]]
|mjesto smrti = [[Istanbul]]
|nacionalnost =
|državljanstvo =
|puno ime =
|nadimak =
|supruga =
|suprug =
|titule = [[veliki vezir]]
|knjige =
|služba =
|čin =
|ratovi =
|bitke =
|vojska =
|rod =
|jedinice =
|zapovijedao =
|odlikovanja =
}}
'''Mehmed-paša Sokolović''' ([[1505]]. ili [[1506]]., Sokolovići kraj [[Višegrad|Višegrada]] - [[157911. listopada]] [[1579.]], [[Istanbul]]) je jedan od velikih [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] [[Vojskovođa|vojskovođa]] bosanskog podrijetla.
 
==Životopis==
Rodio se u selu [[Sokolovići (Rudo, BiH)|Sokolovići]]<ref name="Kocan" /> pored Višegrada kao dijete [[pravoslavlje|pravoslavnih]]<ref name="Kocan" /> roditelja. Sa šest godina, Sokolović je odveden u osmansku vojsku više poznatim kao [[danak u krvi]]. Podvrgnut je pod oštru vojničku disciplinu u osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu gdje je primio [[islam]]. Ovo je bila uobičajena praksa glede [[janjičari|janjičara]] u osmanskoj vojsci u to doba. Već istaknut u ratovima sa [[Ugarska|Ugarskom]] i [[Austrija|Austrijom]] ([[1526]].-[[1533]].), u vrijeme [[sultan]]a [[Sulejman I. Veličanstveni|Sulejmana I. Veličansvenog]], Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom [[saraj]]u. Već [[1543]]. bio je zapovjednik dvorske straže, a [[1546]]. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za dalje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni dobija položaj trećeg vezira [[1555]]. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. VI. [[1565]]. godine Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj prvog činovnika Carstva. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Sigetom]] [[6. rujna]] [[1566]]., janjičari na juriš zauzimaju Siget tri dana kasnije. Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Šubić Zrinski]] junački pogiba napadajući kad je nastao požar unutar zidina i više nije bilo nade za obranu. Njegovu odrubljenu glavu Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, [[Budim|budimskom]] namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do [[Beč]]a na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri dana krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. Tom junačkom pogibijom i priznanjem da je Sulejman umro, završen je planirani pohod na Beč!
===Mladost i obrazovanje===
Rodio se u selu [[Sokolovići (Rudo, BiH)|Sokolovići]]<ref name="Kocan" /> pored Višegrada kao dijete [[pravoslavlje|pravoslavnih]]<ref name="Kocan" /> roditelja. Sa šest godina, Sokolović je, kao [[danak u krvi]], odveden u osmansku vojsku. U osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu, prema uobičajenoj [[Janjičari|janjičarskoj]] praksi, podvrgnut je oštroj vojničkoj stezi i prešao je na [[islam]].
 
===Vojnička i državnička karijera===
Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i [[vakuf]]e širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio [[džamija|džamiju]]. Podigao je tri do pet mostova na prostoru [[Bosna|Bosne]] i jedan na prostoru [[Crna Gora|Crne Gore]], a to su: ćuprija na Drini u Višegradu, Arslanagića most u [[Trebinje|Trebinju]], Vezirov most u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću Žepe u [[Drina|Drinu]], i Kozju Ćupriju u [[Sarajevo|Sarajevu]].Od ovoga svega, najpoznatija je [[Most Mehmed-paše Sokolovića|Ćuprija na Drini]], glavni junak romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i jedinog [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerojatno jer se o tom nije vodila evidencija. Međutim, ono što se sigurno zna da je utjecao na odluku osmanske države na obnovi [[Peć]]ke Patrijaršije [[1557]]., na čije je mjesto doveden [[Makarija|Makarije]] koji je inače u srpskoj historiografiji smatran kao Mehmed-pašin brat. Mehmed-paša, kao član vezirskog vijeća, utjecao je prilikom donošenja odluke da se obnovi Srpska-Pećka patrijaršija.
Istaknuvši se u ratovima sa [[Ugarska|Ugarskom]] i [[Austrija|Austrijom]] ([[1526]].-[[1533]].), u vrijeme [[sultan]]a [[Sulejman I. Veličanstveni|Sulejmana I. Veličansvenog]], Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom [[saraj]]u. Već [[1543]]. bio je zapovjednik dvorske straže, a [[1546]]. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za daljnje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni [[1555.]] godine dobija položaj trećeg vezira. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. lipnja [[1565]]. godine postaje [[veliki vezir|velikim vezirom]].
 
Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. [[Opsada Sigeta|Osvajanjem Sigeta]], pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Šubić Zrinski]] junački pogiba napadajući kad je nastao požar unutar zidina i više nije bilo nade za obranu. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Sigetom]] [[6. rujna]] [[1566.]], janjičari nakon tri dana jurišem zauzimaju Siget. Odrubljenu glavu Nikole Šubića Zrinskog Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, [[Budim|budimskom]] namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do [[Beč]]a na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri dana krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. Tom junačkom pogibijom i priznanjem da je Sulejman umro, završen je planirani pohod na Beč.
 
Za vladavine [[Selim II.|Selima II.]] samostalno je vodio osmansku politiku. Učvrstio je osmansku vlast u Moldaviji i Vlaškoj, skršio pobunu u Jemenu te osvojio Cipar. Premda je u [[Bitka kod Lepanta|pomorskoj bitki kraj Lepanta]] 1571. osmanska flota doživjela težak poraz u srazu s brodovljem Svete lige, za nepunih godinu dana obnovio je osmansku flotu te prisilio Mletačku Republiku da prizna Osmanskomu Carstvu vrhovnu vlast nad istočnim Sredozemljem. Također je ojačao stegu u vojsci, radio na razvijanju prosvjete, književnosti i umjetnosti, planirao radove na probijanju Sueskoga kanala i kanala Don–Volga.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57017 Sokolović, Mehmed-paša], Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.</ref> U doba njegova vezirovanja na Porti je djelovalo i mnogo Hrvata, a hrvatski jezik bio je jedan od službenih jezika Osmanskoga Carstva.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/46352/ Sokolović, Mehmed-paša], [[Proleksis enciklopedija]], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 28. svibnja 2016.</ref>
 
Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i [[vakuf]]e širom Carstva, a u svom je rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio [[džamija|džamiju]]. Podigao je tri do pet mostova na prostoru [[Bosna|Bosne]] i jedan na prostoru [[Crna Gora|Crne Gore]], a to su: ćuprijamost na Drini u Višegradu, Arslanagića most u [[Trebinje|Trebinju]], Vezirov most u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću Žepe u [[Drina|Drinu]], i Kozju Ćupriju u [[Sarajevo|Sarajevu]].Od ovoga svega, najpoznatijaNajpoznatiji je [[Most Mehmed-paše Sokolovića|Ćuprija]] na Drini]], glavnisredišnji junakmotiv romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i jedinog [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerojatno jer se o tomtome nije vodila evidencija. Međutim,Kao onočlan štovezirskog se sigurno zna da jevijeća utjecao na odluku osmanske države nada obnovi [[Peć]]keku PatrijaršijePatrijaršiju [[1557]]., naNa čiječelo jepatrijaršije mjestopostavljen dovedenje [[Makarija|Makarije]], kojikojeg je inačese u srpskoj historiografiji smatransmatralo kaobratom Mehmed-pašin brat. Mehmed-paša, kao član vezirskog vijeća, utjecao je prilikom donošenja odluke da se obnovi Srpska-Pećka patrijaršijapaše.
 
==Izvori==
;Bilješke i literatura
{{izvori}}
 
==Vanjske poveznice==
{{commons|Category:Sokollu Mehmet Pasha}}
;Mrežna mjesta
* Ivan Kukuljević Sakcinski, [http://library.foi.hr/knjige/knjiga1.aspx?C=1313&broj=1&U= ''Glasoviti Hrvati prošlih vjekova''], [[Matica hrvatska]], Zagreb, 1886., [[Warasdiniensia]], digitalizirana zavičajna zbirka Gradske knjižnice i čitaonice Metel Ožegović Varaždin, library.foi.hr
* Mustafa Imamović, [https://www.scribd.com/doc/123749059/Historija-Bosnjaka-Mustafa-Imamovic ''Historija Bosnjaka''], Sarajevo 1997., www.scribd.com
 
 
[[Kategorija:Vojni zapovjednici Osmanskog Carstva]]
[[Kategorija:Paše Osmanskog Carstva]]