Vlaho Bukovac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎Životopis: French spelling (École, beaux-arts)
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 33:
U [[Zagreb|Zagrebu]] je Bukovac mnogo surađivao s [[Josip Juraj Strossmayer|biskupom Strossmayerom]]. Za njega je napravio veliku kompoziciju [[Ivan Gundulić|Gundulićev]] san 1894. godine. Na toj je slici prikazao vlastito viđenje kako Gundulić zamišlja Osmana u devetom pjevanju.
 
Osim za biskupa Bukovac je imao još narudžbi velikih kompozicija. Među njima su Dubravka (1894) i Živio kralj (1896). Najbolje izvedena grupacija likova nalazi se u prednjem planu, to su izvrsni portreti: Sebastijan Dolci (pisac iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], poznati i kao [[Sebastijan Slade]]), [[Dinko Ranjina]] (dubrovački pjesnik), [[Benedikt Stay]] (također pjesnik, isusovac), [[Junije Palmotić]], [[Marko Faustin Galjuf]] i [[Ruđer Bošković]] na stubama. Sam Gundulić nalazi se na povišenom mjestu sa [[Cvijeta Zuzorić|Cvijetom Zuzorić]], dubrovačkom pjesnikinjom, [[Nikola Bon|Nikolom Bonom]], [[Dinko Zlatarić|Dinkom Zlatarićem]] i [[Ilija Cerv|Ilijom Cervom]], a ispod nalaze se dubrovački velikani. Osim njih Bukovac je naslikao sebe i svoju ženu. Sebe je smjestio na prozor ispod luka sa svojim bliskim prijateljima, a ženu pored Gundulića, s perikom i u zelenkastoj haljini kako uspostavlja kontakt s promatračem.
 
Još jedna velika kompozicija nastala u zagrebačkom razdoblju Zastor je za [[Hrvatsko narodno kazalište]]. Tema je te slike [[Hrvatski narodni preporod]]. Kada se tražio umjetnik koji će napraviti tu kompoziciju, jedino su Bukovac i [[Nikola Mašić|Mašić]] bili smatrani sposobnima, a budući da je Mašić već bio slijep, tu odgovornost preuzeo je Bukovac.