Wikipedija

Pavlinski samostan Bela crkva: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Pavlinski samostan Bela crkva''' je bivši rimokatolički samostan s crkvom sv. Marije. Nalazi se kod [[Mikleuška|Mikleuške]]. Pripadala je redovnicima [[pavlini|pavlinskog]] reda.<ref name="sites">[https://sites.google.com/site/moslavackagora/bela-crkva Moslavačka gora] ''Bela Crkva'' (pristupljeno 4. lipnja 2016.)</ref>
 
== Zemljopisni smještaj ==
Nalazi se na području [[Gračenica|gračeničke]] župe,<ref name="Šulek">[http://muzikasi.eu/feljstmu/moslavca2.htm Mužikaši iz Zagorja, Podravine, Prigorja, Moslavine, Posavine i Pokuplja - Feljtoni o mužikašima] Mato Šulek: ''Donja Gračenica. 20. Kratka šetnja kroz povijest Donje Gračenice'' (pristupljeno 4. lipnja 2016.)</ref> uz potok Crkveni jarak. Toponim svjedoči o postojanju crkve. Smješten je na brdu, na visorvanivisoravni. Nizvodno potokom u pravcu jezera [[Mikleuška (jezero)|Mikleuške]] ostaci su ribnjaka. Do razvalina se može doći planinarskim stazama iz pravca jezera Mikleuške, Humke i Visa.<ref name="sites"/> Nalazi se podno [[Garić grad|Garić grada]].<ref name="Garešnica">[http://www.ss-asenoa-garesnica.skole.hr/upload/ss-asenoa-garesnica/images/static3/973/File/Utvrda_Brsljanac,_Pavlinski_samostan,_Cupori_Moslavacki,_Ivan_Palizna.pdf Projekt "Mogućnosti turističke ponude Grada Garešnice"], Povijesni dio projekta izradili, uz stručno vodstvo profesorice povijesti i likovne umjetnosti Milke Prodanić, učenici trećeg razreda opće gimnazije. Koordinatorice projekta: Margareta Miloš, prof. i dipl. bibl. i Martina Terranova, profSrednja škola August Šenoa, Garešnica, 2014.</ref> Zapadno se nalazi srednjovjekovna utvrda [[Jelen grad]].
 
== Povijest ==
Osnovan je u blizini [[Garić grad|Garić grada]], koji je 1256. dao sagraditi ban Stjepan Šubić.
Samostan datira iz 13. stoljeća. Prva pisana isprava koja ga spominje je iz [[1295.]] godine. PrigodomKao izgradnje,utemeljitelja kakospominje nekise izvorimagistera tvrde,Tiburcija.<ref tadname="Šulek"/><ref jename="Tomac">[http://www.gornja-jelenska.net/index.php/iz-povijesti-mainmenu-43/69-mikleuka izgrađenaGornja samostanskaJelenska] kućaŽeljko iTomac: crkva''Mikleuška. SlijedećihMoslavina dvaju(iz stoljećaputnih pavliniuspomena), suDragutin postaliHirtz znameniti(1853-1921), prirodoslovac i dobijalipublicist su'', darovnicama13. brojnesrpnja posjede2007. Stekli(pristupljeno su3. uvjetelipnja da2016.)</ref> suPrigodom mogliizgradnje, sagraditikako novuneki crkvuizvori itvrde, samostansketad objekte.je Noveizgrađena građevinesamostanska bile su fortikacijski zaštićene zidomkuća i kulamacrkva. UzSlijedećih todvaju gastoljeća zapavlini osiguranjesu sapostali sve četiri strane okružuje potokznameniti i opkop.dobijali Usu sredinidarovnicama samostanabrojne bila je crkva Blažene Djevice Marijeposjede. <ref name="sites"/>
Od susjednog je [[Čazma|čazmanskog]] [[kaptol|kaptola]] od 1295. do 1351. dobio mnogo povlastica.<ref name="Tomac"/> Zbog toga što su se mnogi velikaši uskoro počeli pokapati u ovaj samostan, rođaci tih velikaša su zato darivanjima obasipali ovaj samostan, kao što su bila darivanja od Pavla Peća, od križevačkog župana Pavla Čupora iz Moslavine, a darovnice je 1410. potvrdio kralj Žigmund Luksemburški, na želju samostanskog priora. <ref name="Tomac"/> Darovnicama su obogatili posjed osnivači, vlastelinski patroni, pobožni plemići, ljudi na samrti, bolesnih i ini. Većina darivatelja bila je iz redova plemića gračeničke župe.<ref name="Šulek"/> Od mnogih darivanja stekli su uvjete da su mogli sagraditi novu crkvu i samostanske objekte. Nove građevine bile su fortikacijski zaštićene zidom i kulama. Uz to ga za osiguranje sa sve četiri strane okružuje potok i opkop. U sredini samostana bila je crkva Blažene Djevice Marije. <ref name="sites"/>
 
Osmanska osvajanja došla su u vrijeme vrhunca moći ovog samostana. Učestali osmanski upadi natjerali su pavline napustiti samostan i otići u [[Lepoglava|Lepoglavu]]. Na odlasku su sve svoje dragocjenosti i arhiv ponijeli sa sobom. Između 1550. i 1600. samostan su zauzeli Osmanlije. Po zauzeću samostan postupno propada i nikad ga se više nije obnavljalo. Vremenom su porušeni svi samostanski objekti. Danas arheolozi iskapaju i konzervatori konzerviraju ovaj lokalitet.<ref name="sites"/>
 
== Važnost ==
Od dobivanja povlastica od čazmanskog kaptola, došao je na znamenit glas, pa su se doskora u ovaj samostan sahranjivali mnogi odlični velikaši.<ref name="Tomac"/>
Ovaj ugledni samostan bio je bogate dokumentacijske građe. Od 1397 pavlinska dokumenta iz njihovih samostana u Hrvatskoj koja se čuvaju u [[Arhiv Hrvatske|Hrvatskom državnom arhivu]], čak 544 su iz ovog samostana. Vrlo su vrijedni izvor podataka povijesti [[Moslavina|moslavačkog]] kraja.<ref name="sites"/>
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Pavlinski_samostan_Bela_crkva"