Wikipedija

Srebrenica: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
bez stranica općine Srebrenica zbog cirkularne referencije na Wikipediju
Redak 117:
Kroz dolinu rijeke Drine ide prometnica koja je povezivala jadransku obalu s Podunavljem.<ref name="Zirdum"/> Deset dana jahanja udaljena od [[Dubrovnik]]a, Srebrenica je u srednjovjekovnoj [[Bosna|Bosni]] činila veoma važan prostor zbog vrijednih nalazišta plemenite rude, tako da su je posjećivali putnici iz svih krajeva svijeta, ostavljajući u ovom kraju tragove različitih kultura.
 
Zbog svog važnog trgovačkog i prometnog položaja i rudnih bogatstava, Srebrenica je privukla hrvatske trgovce, obrtnike i gospodarstvenike iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. Trgovci, obrtnici i gospodarstvenici dolazili su ovamo onom važnom prometnicom. Neki su ovdje samo poslovali a neki su se od njih i nastanili.
U 14. stoljeću rudari [[Sasi]] reaktiviraju vađenje i proizvodnju srebra. Poslije [[Novo Brdo|Novog Brda]] u Srbiji, bila je drugi po važnosti rudnik srebra u jugoistočnoj Europi.<ref name="srebrenica.gov">(boš.) [http://www.srebrenica.gov.ba/index.php/o-srebrenici/itemlist/category/11-srebrenica Općina Srebrenica] ''O Srebrenici'' (pristupljeno 7. lipnja 2016.)</ref>
U [[predgrađe|predgrađu]] tvrđave [[Srebrenik (tvrđava, Srebrenica)|Srebrenika]] nastala je naseobina (kolonija) tih poduzetnika iz Dubrovačke Republike.<ref name="Zirdum"/> Osim tih poduzetnika, i domaći su poduzetnici pridonosili gospodarstvu.
 
Pisani dokumenti prvi put spominju Srebrenicu [[1352.]] godine. Za [[Tvrtko I.|Tvrtka I.]] kraj je iznimno napredovao. Razvijenosti je pridonosila [[kovnica novca]], vlastito sudstvo i pečat.<ref name="Zirdum"/> 1361. spominju se u dokumentima srebrenički franjevci, 1375. samostan, 1376. kapelan, a 1387. spominju se srebrenički dinari. Grad Srebrenica imao je snažnu samoupravu. Uz sudstvo i pečat, imali su vlastito "vijeće purgara", carinu, kneza, [[statut]] i rudarski zakon; poslije se pojavljuje vojvoda kao predstavnik despotove vlasti.<ref name="srebrenica.gov"/> Do konca 14. stoljeća postala je najvažnije rudarsko središte i najznačajnije gradsko naselje bosanske države.<ref name="Zirdum"/>▼
Zbog svog važnog trgovačkog i prometnog položaja i rudnih bogatstava, Srebrenica je privukla hrvatske trgovce, obrtnike i gospodarstvenike iz [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. Proizvodnja i prerada srebrne rude zapošljavala je mnoge ljude: za vaditi rudu, prečišćavati ju, topionice, zatim tercijarni sektor trgovine, s trgovačkim radnjama, obrtničkim radnjama i skladištima. Za sve je to trebalo izgraditi mnoge kuće i ostale zgrade za duhovne potrebe (crkve) i ugostiteljske (gostionice, taberne, pivnice).<ref name="srebrenica.gov"/> Trgovci, obrtnici i gospodarstvenici dolazili su ovamo onom važnom prometnicom. Neki su ovdje samo poslovali a neki su se od njih i nastanili. U [[predgrađe|predgrađu]] tvrđave [[Srebrenik (tvrđava, Srebrenica)|Srebrenika]] nastala je naseobina (kolonija) tih poduzetnika iz Dubrovačke Republike.<ref name="Zirdum"/> Osim tih poduzetnika, i domaćih su poduzetnici pridonosili gospodarstvu. Dubrovčani su imali stalne konzule. Dubrovački su kreditori pomogli razvitku sloja domaćih trgovaca.<ref name="srebrenica.gov"/>
▲Pisani dokumenti prvi put spominju Srebrenicu [[1352.]] godine. Za [[Tvrtko I.|Tvrtka I.]] kraj je iznimno napredovao. Razvijenosti je pridonosila [[kovnica novca]], vlastito sudstvo i pečat.<ref name="Zirdum"/> 1361. spominju se u dokumentima srebrenički franjevci, 1375. samostan, 1376. kapelan, a 1387. spominju se srebrenički dinari. Grad Srebrenica imao je snažnu samoupravu. Uz sudstvo i pečat, imali su vlastito "vijeće purgara", carinu, kneza, [[statut]] i rudarski zakon; poslije se pojavljuje vojvoda kao predstavnik despotove vlasti.<ref name="srebrenica.gov"/> Do konca 14. stoljeća postala je najvažnije rudarsko središte i najznačajnije gradsko naselje bosanske države.<ref name="Zirdum"/>
 
Tvrđava za zaštitu grada smještena je u blizini i zove se Srebrenik.
 
Napretku i važnosti Srebrenice mnogo je pridonio dolazak [[Franjevci|franjevaca]] u Srebrenicu. Franjevci su u ove krajeve došli kao dušebrižnici Hrvata iz dubrovačkih krajeva.<ref name="Zirdum"/> Na neki je način potvrdio je davno postavljenu granicu između istočne i zapadne civilizacije. Provincija [[Bosna Srebrena]] ili ''Bosna argentaria'' formirana kao najistočnija naseobina franjevaca, pokazala je značaj ovog prostora i potvrdila [[Drina|Drinu]] kao granicu između različitih kultura.
U Srebrenici, po kojoj je [[vikarija]] odnosno provincija, Franjevačka provincija Bosna Srebrena dobila ime, tih je stoljeća postojao [[franjevački samostan i crkva sv. Marije u Srebrenici|samostan]] i crkva.<ref name="Zaboravljeni">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A17828/Zaboravljeni/ Hrvatska riječ, Subotica] g: ''Zaboravljeni. Hrvati u istočnoj Bosni'', 19. rujna 2008. (pristupljeno 7. lipnja 2016.)</ref> Srebrenički je samostan bio na glasu kao ugledan i vodeći. <ref name="Zirdum"/> Samostan je iz 13. stoljeća. Prvi je franjevački samostan u Bosni i Hercegovini. Bio je rasadnik za sve druge samostane po BiH. Neko je vrijeme u Srebrenici bila i odgojna zajednica budućih fratara. <ref name="AA">(srpski) [http://aa.com.tr/ba/balkan/sveta-misa-u-crkvi-svete-marije-u-naselju-klisa-iako-malobrojni-katolici-i-danas-u-srebrenici-obilje%C5%BEili-uskrs-/544783 Anadolu Agency] ''Sveta misa u crkvi Svete Marije u naselju Klisa: Iako malobrojni katolici i danas u Srebrenici obilježili Uskrs'', 27. ožujka 2016. (pristupljeno 7. lipnja 2016.)</ref> Samostanska crkva dobila je 1485. kapelu s kamenim lukovima.<ref name="srebrenica.gov"/>
Uz srebrenički, najvažniji samostani u Bosni tog doba bili su samostani u [[Franjevački samostan i crkva sv. Marije u Zvorniku|Zvorniku]], [[Ljubovija|Ljuboviji]] i [[Teočak|Teočaku]].<ref name="FST">[https://web.archive.org/web/20081230023347/http://www.fst.ba/zupe/zvornik_povijest.php Franjevački samostan sv. Petra i Pavla - Tuzla] ''Župa Srca Isusova - Zvornik'' (pristupljeno 7. lipnja 2016.)</ref>
Godine [[1394.]] ovdje je sagrađena katolička [[crkva sv. Nikole u Srebrenici|crkva sv. Nikole]] (u Čaglju kod Srebrenice<ref name="srebrenica.gov"/>) koja je bila [[konkatedrala]] u vrijeme sjedinjenih biskupija [[Srebreničko-visočka biskupija|Srebreničko-visočke]]. Građena je u primorskom stilu. Po svemu sudeći, danas je vjerojatno sačuvana zidovima tzv. [[Bijela džamija u Srebrenici|Bijele džamije]]. Dva su biskupa iz reda franjevaca djelovala u ovoj crkvi, [[Stjepan Radošević]] (1434.-39.) i [[Toma Matić]] (1440.). Srebrenička okolica imala je crkve i u Sasama, Čaglju i Jasenovi.<ref name="Zirdum"/>
Dubrovački su poduzetnici bogato darivali darovima i oporukama samostan, novčano, gotovom srebru, srebrnoj rudi, prihodima iz jama i dr.<ref name="Zirdum"/>
Dubrovački su poduzetnici bogato darivali darovima i oporukama samostan, novčano, gotovom srebru, srebrnoj rudi, prihodima iz jama,<ref name="Zirdum"/> konjima, odjeći, nekretninama, zahvatima na crkvenim objektima.<ref name="srebrenica.gov"/> Uz dubrovačke poduzetnike, kojih je uvijek najmanje stotinjak, a 1434. čak 500, ovdje su nazočni Barani, Kotorani, Ulcinjani, Korčulani, Albanci, Osmanlije. Mnogo je dubrovačkih zlatara, a pojavljuju se i druga zanimanja, poput frulaša, liječnika i glumaca. Gradska infrastruktura raste i razvija se. Tu su mlinovi, leprozorij i klaonica. U kulturi postoji način odijevanja na srebrenički način. Nekretninama su mnogo narasle vrijednosti. Osim drvenih, ima i kamenih kuća.<ref name="srebrenica.gov"/>
Zbog spomena srebreničkog mitropolita pravoslavne Crkve neki (N. Kovačević-Kojić) smatraju se da je ovdje bilo sjedište pravoslavne mitropolije. Drugi dokumenti (žitije) ukazuju na nazočnost i [[bogumili|bogumilske]] hereze.<ref name="srebrenica.gov"/>
 
Veliki napredak i bogatstvo Srebrenice privukao je pozornost lokalnih moćnika kao Hrvoja Vukčića Hrvatinića, koji gradom vlada 1404.-1410.<ref name="srebrenica.gov"/> te susjednih vladara, Hrvatsko-Ugarske Žigmunda Luksemburškog i srpske despotovine Stefana Lazarevića.<ref name="Zirdum"/>
 
=== Srpska despotovina ===
Line 149 ⟶ 145:
 
=== Austro-Ugarska ===
Godinu po zaposjedanju, stekla je status [[trgovišta]]. Već 1895. nosi status grada sa pratećom sreskom urbanom infrastrukturom. Godine 1910. zabilježeno je 1612 stanovnika, od čega 909 muslimana, 576 pravoslavnih, 99 katolika i 21 židovske vjere.<ref name="srebrenica.gov"/>
 
=== Prvi svjetski rat ===
Line 172 ⟶ 167:
=== Agresija na Bosnu i Hercegovinu ===
<!-- Ne bi bilo lose spomenuti i zlocine Nasera Orlica ? -->
U drugoj polovici 1991. godine bilo je očigledno da su velikosrpski nacionalisti pripremili agresiju na Bosnu i Podrinje, s ciljem da, na [[Velika Srbija|velikodržavnom konceptu Srbije]], zauzmu cijelu Bosnu i Hercegovinu i silom je pripoje [[Srbija|Srbiji]] te biološki i duhovno istrijebe [[Bošnjaci|Bošnjake]]. U ljeto [[1992]]. jedinice [[JNA|Jugoslovenske narodne armije]], kojima je zapovijedano iz [[Beograd]]a, zatim oružane jedinice [[Arkan]]a, Mauzera i drugih zločinaca, zajedno sa srpskim kolaboracionistima iz Bosne i Hercegovine, okupirale su Srebrenicu. Tih dana iz ovog grada okolnih naselja protjerano je dvadeset tisuća Bošnjaka.<ref name="srebrenica.gov"/> Nakon što je Pokret otpora zaživio i u okolnim naseljima uspostavljena obrana, srpski okupator je prisiljen da se povuče iz Srebrenice. Do kraja godine srpske jedinice nastojale su u više navrata da ponovo zauzmu Srebrenicu, ali bezuspješno. Početkom 1993. teritorij između [[Zvornik]]a i Srebrenice definitivno je pao u srpske ruke, a najveći broj stanovnika s tog prostora sklonio se u Srebrenicu. Tih dana kada je potpisana demilitarizacija Srebrenice i Rezolucijom Vijeća sigurnosti [[UN|Ujedinjenih naroda]] prostor stavljen pod zaštitu međunarodnih snaga ([[UNPROFOR]]-a), u Srebrenici se zateklo preko 40.000 stanovnika, ili pet puta više nego je živjelo do početka agresije. Tada započinju neviđene patnje stanovništva. Iako su Ujedinjeni narodi formalno štitile Srebrenicu, u "zaštićenoj zoni" Bošnjaci su svakodnevno ubijani od granata koje su srpske jedinice upućivale na grad iz teškog oružja. Permanentna glad obilježila je život u Srebrenici sve do kraja lipnja 1995., kada su započeli iznenadni i žestoki napadi na Srebrenicu, "zaštićenu zonu" Ujedinjenih nacija.
 
==== Genocid ====
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Srebrenica"