Ivan Gazulić: razlika između inačica

Tijekom 1432. godine posjetio je dvor kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškoga]] kao izaslanik albanskih pobunjenika tražeći pomoć u borbi protiv [[Otomansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]]. Od 1433. je radio kao profesor u Padovi, a kao diplomat zastupao interese [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], [[Skenderbeg]]a, koji je vladao jednom kneževinom na teritoriju, koji danas pripada [[Albanija|Albaniji]]. Zastupao interese [[Lješka liga|Lješke lige]].<ref name="Frashëri">Frashëri, Kristo (2002), Gjergj Kastrioti Skënderbeu: jeta dhe vepra, 1405–1468 (in Albanian), Botimet Toena, ISBN 99927-1-627-4, s. 170</ref> Njegov brat [[Pavao Gazulić]] (Pal Gazulli) također je bio diplomat u službi kod Skenderbega i Lješke lige.<ref name="Frashëri"/> Dokumenti spominju i drugog Ivanovog brata, [[Andrija Gazulić|Andriju]] (Andrea Gazulli) kao prominentnog.

 

 

Kao matematičar bio u kontaktu s velikim brojem svjetskih znanstvenika, posebice onodobnih matematičara i astronoma. Polemizirao je s matematičarem i liječnikom [[Johannes Müller Königsberger|Johannesom Müllerom Königsbergerom]] ([[Regiomontanus]], 1436.-1476.). Regiomontanus ga stavlja u isti red s filozofom, teologom i prirodoslovcem, kardinalom Nikolom iz Cuesa. Gazulić je svoja djela slao učenim ljudima koji su bili u krugu kralja Matije Korvina, gdje su Hrvati bili najvažnije ljudstvo, poput velikovaradinskog biskupa i mađarskog primasa [[Ivan Vitez od Sredne|Ivana Viteza od Sredne]] te rečenog Ivana Česmičkog, pečuškog biskupa i hrvatskog bana, inače Vitezovog nećaka. <ref name="Bazala"/> Počevši od 1433. godine bio je profesor matematike i astronomije na Sveučilištu u Padovi.<ref name="Frashëri"/>