Inačica od 12. veljače 2016. u 18:58 uredi BlackArrow (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 21.672 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 10. lipnja 2016. u 10:39 uredi ukloni ovu izmjenu Burga (razgovor \| doprinosi) 48 edits →‎Rasprostranjenost: malo slovo u veliko Novija izmjena →
Redak 16: * većina izgovara ẹ (zatvoreno e) ili ekavski, no taj /ẹ/ nije isti glas kao u štokavskim govorima, već je riječ o glasu između /e/ i /i/. Takav sustav je sličan francuskom, portugalskom ili talijanskom sustavu sa 7 samoglasnika (odnosno sa više vrsta e). Iako se u hr. ortografiji taj glas obično piše kao e izgovara se njemu sličnim prijelaznim vokalima; * dio govornika ima i poseban izgovor za dugi jat kao dvoglas /'''ie'''/ (kratki jat im je zatvoreno ekavski), a tih je najviše u arhaičnoj kajkavici Hrvatskog Zagorja. To je dvoglas koji odgovara (i)jekavskom izgovoru u štokavskim govorima, a koji se razvio (kao i kod svih hrvatskih govora) diftongiranjem zatvorenog e (originalnog jata). * neki stručnjaci za treću inačicu uzimaju ''ikavske'' kajkavce koji jat izgovaraju kao /'''ii'''/, ili su poluikavci pa ga dijelom izgovaraju kao /''ii''/ ili /''ié''/. Danas se takvi ikavski kajkavci nalaze mjestimice u [[Fužine\|Fužinama]], [[Lokve\|~~lokvama~~Lokvama]], uz rijeku Dobru, [[Ozalj]], dio [[Žumberak\|Žumberka]], zapadno [[Turopolje]] ([[Horvati]] i [[Donja Zdenčina\|Zdenčina]], vidi [[seobe Hrvata iz Pounja u Prekokuplje u 16. st.]]), donja [[Sutla]] iznad [[Zaprešić]]a (Brdovec, Marija Gorica), dijelom [[Slovensko Primorje]] i [[Bela Krajina]] (tzv. ikavska slovenščina), središnje [[Gradišće]] u Austriji, te u Slovačkoj (izbjegli od [[Kostajnica\|Kostajnice]]), kao i u sjevernoj Istri oko [[Buzet\|Buzeta]] (taj je govor čakavski) itd. U doba [[knezovi Zrinski\|Zrinskih]]h i [[Frankopani\|Frankopana]] je slična kajkavska ikavica na prostoru od Istre do Međimurja bila javni govor hrvatske plemićke elite, tj. nesuđeni prethodnik kasnijega književnog standarda. Mnogi od tih govora nastali na čakavskoj osnovi ili mješanjem sa čakavskim (i šćakavskim) govorima. == Razvoj ==

Kajkavsko narječje: razlika između inačica