Wikipedija

Havana: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Redak 142:
Tiskara je osnovana [[1724.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 121.</ref> Sredinom 18. stoljeća, Havana je imala više od 70&nbsp;000 stanovnika,<ref name="HAVA46"/> te je bila treći najveći grad u Amerikama, iza [[Lima|Lime]] i [[Ciudad de México|Méxica]], ali ispred [[Boston, Massachusetts|Bostona]] i [[New York City, New York|New Yorka]].
[[Slika:British fleet entering Havana.jpg|mini|lijevo|180px|Britanska flota ulazi u Havanu 1762.]]
Godine 1762., Gradgrad su osvojili [[VelikaKraljevstvo BritanijaVelike Britanije|Britanci]] za vrijeme [[Sedmogodišnji rat|sedmogodišnjeg rata]]. 6. lipnja te godine, britanska je flota, u sastavu od 50 brodova i preko 11&nbsp;000 ljudi, u zoru uplovila u Kubanske vode i iskrcala se istočno od Havane. Napadači su zauzeli uzvisinu, poznatu kao ''La Cabaña'', na istočnoj strani luke i započeli bombardiranje obližnje utvde ''El Morro'' i samog grada. Nakog dvomjesečne opsade, ''El Morro'' je bio [[Bitka za Havanu (1762)|napadnut i zauzet]] 30. sprnjasrpnja 1762. Grad se formalno predao 13. kolovoza, te je za Veliku Britaniju gradom upravljao George Keppel.<ref name="HAVA48">{{cite web
|publisher=Maritime Art Greenwich
|url=http://www.nmm.ac.uk/mag/pages/mnuExplore/PaintingDetail.cfm?ID=BHC0408
Redak 151:
Britanci su odmah započeli trgovinu sa svojim [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkim]] i karipskim kolonijama, pokrenuvši brzu preobrazbu kubanskog društva. Hrana, konji i druga dobra preplavila su grad, te je tisuće [[Robovlasništvo|robova]] iz [[Zapadna Afrika|zapadne Afrike]] dovedeno na otok za rad na plantažama [[šećer]]a. Premda je Havana, koja je postala treći najveći grad novog svijeta, započela razdoblje održivog razvoja i snažnijih veza sa [[Sjeverna Amerika|Sjevernom Amerikom]], britanska okupacija nije potrajala. Pritisci trgovaca šećerom iz [[London]]a, koji su strahovali od pada cijena šećera, prisilili su niz pregovora sa Španjolcima oko kolonijalnih teritorija. Manje od godine dana nakon zauzimanja Havane, [[Pariški mirovni ugovor (1763.)|pariškim mirom]] završen je sedmogodišnji rat. Ugovorom je Britancima dana [[Florida]] u zamjenu za Kubu, na preporuku Francuza, koji su savjetovali da bi odbijanje te ponude moglo za Španjolce rezultirati gubitkom Meksika i većine [[Južna Amerika|Južne Amerike]] u korist Britanaca.
[[Slika:Cabaña_fortress.jpg|mini|<center>Utvrda ''San Carlos de la Cabaña'']]
Nakon povratka, Španjolci su Havanu probrazili u najsnažnije utvrđeni grad u Amerikama, te je započela izgradnja utvrde ''San Carlos de la Cabaña'', najveće španjolske fortifikacije u Novom svijetu. Izgradnja je trajala 11 godina i zahtjevala je ogromna financijska sredstva, ali po dovršenju tvrđava se smatrala neosvojivom i neophodnom po obranu Havane. Bila je opremljena velikim brojem topova izlivenih u [[Barcelona|Barceloni]]. Također, izgrađene su i druge fortifikacije: dvorac ''Atarés'' za obranu [[Brodogradilište|brodogradilišta]] u unutarnjoj luci, dok je dvorac ''El Príncipe'' čuvao grad sa zapada. Nekoliko [[top]]ovskih bitnicalociranihbitnica lociranih duž zaljevskog [[Kanal (građevina)|kanala]] (među kojima i bitnice ''San Nazario'' i ''Doce Apóstoles''), definitivno su utvdile obranu luke.
 
Katedrala u Havani izgrađena je 1748. kao [[Isusovci|isusovačka]] crkva, te je nakon protjerivanja Isusovaca sa španjolskih teritorija 1767. pretvorena u crkvu ''Parroquial Mayor''. 1788. formalno je postala katedralom. Između 1789. i 1790., Kuba je rapodijeljena u individualnu biskupiju [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličke Crkve]]. 15. siječnja 1796., ostaci [[Kristofor Kolumbo|Kristofora Kolumba]] dovedeni su na otok iz [[Santo Domingo|Santo Dominga]], gdje su
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Havana"