Friedrich Bronsart von Schellendorf: razlika između inačica

Friedrich Bronsart von Schellendorf rođen je [[16. lipnja]] [[1864.]] u [[Berlin|Berlinu]]. Sin je pruskog generala, kasnije ministra rata Paula Bronsarta von Schellendorfa, te je mladost proveo na obiteljskom imanju u [[Istočna Pruska|Istočnoj Pruskoj]]. Vojnu karijeru započeo je [[1887.]] u Schwerinu. U kadetskoj školi upoznao je [[Erich Ludendorff|Ericha Ludendorffa]], kasnijeg zamjenika načelnika Glavnog stožera, s kojim je ostao blizak sve do Ludendorffove smrti. Bronsart je sudjelovao u [[Rusko-japanski rat|Rusko-japanskom ratu]], nakon čega je postao zapovjednikom 5. pješačke divizije, te pilotom zračnih snaga. Godine [[1913.]] Bronsart je ssa činom [[pukovnik|pukovnika]] postaopostaje dijelom njemačke vojne misije pri [[Otomansko carstvo|Osmanskom carstvu]] koju je vodio [[Otto Liman von Sanders]].

Početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Bronsart je imenovan zamjenikom načelnika Glavnog stožera osmanske vojske. Bronsart je blisko surađivao sa načelnikom stožera osmanske vojske i ministrom rata [[Enver-paša|Enver-pašom]], postavši tako, na neki način, oponent šefu njemačke vojne misije [[Otto Liman von Sanders|Limanu von Sandersu]]. Nakon turskih poraza na [[Kavkasko bojište (Prvi svjetski rat)|Kavkaskom bojištu]], Liman je od Enver-paše zahtijevao da smijeni Bonsarta, što je ovaj međutim, odbio učiniti. Ipak, krajem [[1917.]], poslije osmanskih poraza u [[Palestina|Palestini]] i britanskog zauzimanja [[Jeruzalem|Jeruzalema]], Bronsart je smijenjen, te je ostatakvraćen ratau proveoNjemačku. zapovijedajućiU divizijomveljači [[1918.]] imenovan je zapovjednikom 4. ersatzke divizije na [[Zapadno bojište (Prvi svjetski rat)|Zapadnom bojištu]], te primaknut u čin [[general poručnik]]a. Navedenom divizijom zapovijedao je sve do kraja rata.

Po završetku rata Bronsart seje umiroviou siječnju [[1919.]] imenovan zapovjednikom 10. pješačke divizije, nakon čega je imirovljen. Bio je optuživan da je planirao [[Armenski genocid]] od kojih optužbi se pokušavao braniti tvrdeći da su zvjerstva nad [[Armenci|Armencima]] uzrokovana njihovim ustankom protiv osmanske vlasti.