Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata: razlika između inačica

{{izdvojeni članak|lipanj 2016.}}

{{Hrvatska povijest}}

 

Zahvaljujući trgovačkim putovima i vezama [[Ilirik prije Rimljana|starosjedilački narodi brončanoga i željeznoga doba]] na tlu današnje Hrvatske već su od 8. st. pr. Kr. imali dodira s [[Hrvatski povijesni prostor u antici|umjetničkom proizvodnjom Grka i Etruraca]], no tek se [[Grčka kolonizacija na Jadranu|dolaskom grčkih kolonizatora]] u 4. st. pr. Kr. stvaraju uvjeti za uspostavu i jače širenje antičke civilizacije na istočnoj obali Jadrana. Posredovanjem grčkih kolonija, kao što su ''[[Issa]]'' ([[vis (grad)|Vis]]) i ''[[Pharos]]'' ([[Stari Grad]] na Hvaru), širi se grčki utjecaj prepoznatljiv u pismu, kovanju novca, trgovini, parcelaciji zemljišta i gradnji zidina. Od 2. st. pr. Kr. [[Rimska vlast u Iliriku|Rim postupno organizira svoju vlast]] te stvara više administrativnih područja – provincija ([[dalmacija (rimska provincija)|Dalmacija]], [[Panonija]]). Kulturni i gospodarski razvoj s odlikama rimske civilizacije (urbanizam, arhitektura, kiparstvo, kultovi, kovanje novca, trgovina) najprije zahvaća jadransku obalu, a potom i njezino duboko zaleđe. Brojna naselja stječu odlike rimskoga grada (''[[Parentium]]''/[[Poreč]], ''[[Salona]]''/[[Solin]], ''[[jadera|Iader]]''/[[Zadar]], ''[[Narona]]''/[[Vid (Metković)|Vid]] kraj Metkovića, ''[[Aenona]]''/[[Nin]], ''[[Varvaria]]''/[[Bribir (Skradin)|Bribir]]), oblikuju se forumski kompleksi s bazilikama, kurijama, termama i dr., ali i raskošne zgrade javne namjene, osobito teatri (''[[Pola (rimski grad)|Pola]]''/[[Pula]], ''Salona'') i amfiteatri (''Pola'', ''Salona'', ''[[Burnum]]''/[[Ivoševci]] kraj Kistanja). Na panonskom području nastaju kupališna naselja (''[[Aquae Iasae]]''/[[Varaždinske Toplice]]) te bitniji gradovi, od kojih je uglavnom sačuvana oskudna arhitektura (''[[Siscia]]''/[[Sisak]], ''[[Marsonia]]''/[[Slavonski Brod]], ''[[Mursa]]''/[[Osijek]], ''[[Cibalae]]''/[[Vinkovci]]). Posebno mjesto među spomenicima zauzima [[Dioklecijanova palača]] u Splitu. Kao postignuća rimsko-helenističkoga graditeljstva ističu se ladanjsko-gospodarske vile ([[Brijuni]], [[Rimska palača u Polačama (Mljet)|Polače na Mljetu]]), ceste (''Salona''−''[[Sirmium]]'', ''[[Emona]]''−''Sirmium'') te mostovi i akvedukti ([[Dioklecijanov akvadukt|Dioklecijanov vodovod]]). Nakon [[Konstantin]]ova [[Milanski edikt|edikta o toleranciji 313.]] započinje procvat [[ranokršćanska umjetnost|ranokršćanske umjetnosti]] u prirodnoj simbiozi s antičkom kulturom. Najvažniji spomenici ranokršćanske sakralne arhitekture nalaze se u ''Saloni'', a osobitu vrijednost imaju ranokršćanska groblja sjeverno od grada (Marusinac, Manastirine, Kapljuč). Nakon što je [[Bizant]] kao istočni nasljednik [[rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]] sredinom 6. st. postao glavnom političkom silom u Italiji i na istočnom Jadranu, za obranu i kontrolu plovnoga puta podignut je niz utvrda, među kojima se ističe [[Bizantski kastrum|bizantski castrum]] na Velom Brijunu. Veličanstven je arhitektonski spomenik iz toga doba i kompleks [[Eufrazijeva bazilika|Eufrazijeve bazilike]] u Poreču. Krajem 6. st. na području Hrvatske počinje [[Hrvatski povijesni prostor u kasnoj antici|nagli pad visoke antičke civilizacije]]. Razlog je tomu gospodarsko propadanje gradova zbog sve češćih prodora »barbarskih« plemena.

Južni dio Hrvatske, zajedno sa svojim hercegovačko-bosanskim zaleđem, pripadao je rimskoj provinciji [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciji]], a sjeverni provinciji [[panonija|Panoniji]]. Dalmacija te dijelovi Istre, koji su u doba [[August]]a otrgnuti od [[Ilirik]]a, bolje su istraženi i bogatiji spomenicima: [[Poreč]] (''Parentium'') (centurijacija, [[eufrazijeva bazilika|ranokršćanski sklop biskupa Eufrazija]]), [[Pula]] (''Pola'') (bedemi s vratima i slavolukom, kapitolij s hramovima, stambene insule, dva kazališta, amfiteatar, nekropola), [[Vizače]] (''Nesactium'') (utvrde, forum s hramovima i bazilikom, ranokršćanska crkva), [[Veli Brijun]] (ladanjsko-gospodarske vile, terme, hramovi, kršćanska bazilika, bedemi), [[Krk (grad)|Krk]] (''Curicum'') (bedemi, terme, ranokršćanska bazilika), [[Omišalj]] na [[Krk]]u (''Fulfinum'') (ranokršćanska bazilika), [[Osor]] (''Apsorus'') (bedemi s vratima, kasnoantičko groblje s crkvom), [[Starigrad]] pod [[Velebit]]om (''Argyruntum'') (rimska nekropola), otok [[Pag]] (ranokršćanske crkve), [[Nin]] (''Aenona'') (bedemi, insule, forum s kapitolijem, ranokršćanske crkve), [[Zadar]] (''Iader'') (bedemi s vratima, forum s kapitolijem, stambene insule, niz ranokršćanskih crkava, nekropole), [[Muline]] na [[Ugljan]]u (vila i memorijalni kršćanski sklop), [[Podgrađe (Benkovac)|Podgrađe]] kraj [[Benkovac|Benkovca]] (''Asseria'') (bedemi, slavoluk, forum, hramovi), Bribir (Varvaria) (bedemi s vratima, kuće, nimfej), [[Danilo]] (''Rider'') (terme, vila, ranokršćanska crkva), [[Solin]] (''Salona''), metropola Dalmacije (bedemi s kulama i gradskim vratima, ulice, stambene insule, forum s kapitolijem, kazalište s hramom, amfiteatar, terme, vodovod, gradski i cemeterijalni kršćanski sklopovi), [[Split]] (''Aspalathos'') ([[dioklecijanova palača|carska palača]], ranokršćanske crkve). Grčke naseobine na otocima [[Vis]]u, [[Hvar]]u, [[korčula|Korčuli]], te na priobalju u [[Trogir]]u, [[Stobreč]]u, važna su arheološka nalazišta: [[Vis (grad)|Vis]] (''Issa'') (megalitski bedemi s akropolom, javne i privatne građevine, agora, grobna arhitektura – stele i naiskosi, keramičke peći, epigrafički nalazi, skulptura, novci, keramika, posuđe, nakit), [[Stari Grad]] (''Pharos'') (megalitski bedemi s kulom, građevine, epigrafički ulomci, novci, keramika), [[Lumbarda]] (cisterna, psefizma – zapis u kamenu o uređenju zemljišnih odnosa među stanovnicima novoutemeljene kolonije, grobovi), [[Trogir]] (''Tragurion'') (ostatci bedema, arhitekture, kameni reljefni i epigrafički nalazi, među kojima je i čuveni Kairos), [[Stobreč]] (''Epetion'') (ostatci bedema i gradskih vrata), zatim [[Čitluk (Sinj)|Čitluk]] (''Aequum'') (utvrde i forum), [[Vid (Metković)|Vid]] kraj [[Metković]]a (''Narona'') (bedemi s kulama, forum, više ranokršćanskih crkava), [[Cavtat]] (''Epidauros'') (vile, crkva), [[Polače]] na [[Mljet]]u (vila, niz crkava), [[Vinkovci]] (''Cibalae'') (bedemi, terme, bazilika, nekropole), [[Osijek]] (''Mursa'') (bedemi, stambene insule, nekropole), [[Štrbinci]] (''Certissia'') (kasnoantička nekropola), [[Sisak]] (''Siscia'') (bedemi, terme, kanalizacija, nekropole), [[Šćitarjevo]] (''Andautonia'') (terme), [[Varaždinske Toplice]] (''Aquae Iasae'') (gradski termalni sklop s forumom, kapitolijem i bazilikom, preinačenom u kršćansku crkvu).<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3731 antička arheološka nalazišta]</ref>

 

{{glavni|Hrvatski povijesni prostor u kasnoj antici}}

[[Datoteka:Krstionica Salona.jpg|mini|Krstionica s krsnim zdencem u episkopalnom kompleksu u [[salona|Saloni]], izgrađenu krajem 4. i početkom 5. st. Gotovo je integralno sačuvan, a obuhvaća još dvojnu baziliku i biskupovu palaču s gospodarskim objektima. Najveći doprinos poznavanju i očuvanju Salone te općenito starohrvatske povijesti na području Dalmacije dao je arheolog i konzervator [[Frane Bulić]] (1846.−1934.).]]