'''Gaznavidsko Carstvo''' ([[Turkijski jezici|turk.]] Gazneli İmparatorluğu, [[Perzijski jezik|perz.]] غزنویان) je naziv za [[Turkijski narodi|turcairan]]sku državu koja se od [[10. stoljeće|10.]] do [[12. stoljeće|12. stoljeća]] prostirala na području [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]], [[Središnja Azija|središnje Azije]] i [[Indijski potkontinent|Indijskog potkontinenta]]. Prijestolnica je bila smještena u [[Gazni]]ju, gradu u današnjem [[Afganistan]]u. Osnivačem carstva smatra se [[Alptigin]] koji je zajedno sa svojim nasljednicima proširio gaznavidske granice na uštrb [[Bujidsko Carstvo|Bujidskog]] i [[Samanidsko Carstvo|Samanidskog Carstva]]. Gaznavidsko Carstvo održalo se približno 200 godina, nakon čega su njegove zapadne dijelove prvo pokorili [[Seldžuci]], a zatim istočne dijelove [[Guridi]]. Gaznavidska i seldžučka dinastija specifične su po tome što su većinu stanovništva njihovih država činili [[iranski narodi]] odnosno što su bile nositeljice iranske kulture, no [[vladajuća klasa]] bila je uglavnom [[Turkijski narodi|turkijskog]] podrijetla. Ipak, obje su dinastije jezično asimilirane pa je među stanovništvom i na carskom dvoru korišten isključivo [[perzijski jezik]].