Filip II., španjolski kralj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sadržaj i vanjske poveznice |
|||
Redak 43:
Bio je sin Karla V., cara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog rimskog carstva]], koji je u [[Španjolska|Španjolskoj]] vladao pod imenom [[Karlo I., kralj Španjolske|Karlo I.]]. Nastojao je u toku svoje duge vladavine osigurati prevlast Španjolske u [[Europa|Europi]]. Godine [[1561.]] seli svoj dvor iz [[Toledo|Toleda]] u [[Madrid]] koji time postaje glavni grad kraljevine [[Španjolska|Španjolske]]. Kao protivnik [[protestantizam|protenstantizma]] dao je široka ovlaštenja inkvizicijskim sudovima. Španjolska [[inkvizicija]] je ''optužene'' krivovjerce spaljivala uz velike svečanosti. On je koristio inkviziciju u Španjolskoj kako bi učvrstio [[apsolutizam]], a čak je i ograničio autonomiju svojim talijanskim i nizozemskim posjedima. Kada je [[1580.]] godine osvojio [[Portugal]], zagospodario je čitavim [[Pirenejski poluotok|Pirinejskim poluotokom]] i prostranim portugalskim kolonijama u [[Brazil]]u i istočnoj [[Indija|Indiji]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19545 Filip II. - Hrvatska enciklopedija]</ref>
Kako za svakog habsurškog vladara pa tako i za njega, [[Nizozemska]] je predstavljala dragocjeni posjed. Dok je njegov otac donekle vodio računa o domaćim običajima, dotle je Filip II. preko svake mjere prisvajao bogatstva zemlje, oduzimao povlastice i sužavao vlast [[plemstvo|plemstva]]. Počeo je progoniti protestantsku vjeru i njene pristalice. Nezadovoljstvo stanovnika Nizozemske preraslo je [[1566.]] godine u otvoreni ustanak. Stanovnici 17 nizozemskih provincija nisu mogli izdržati jaku navalu španjolskih vlasti i [[1576.]] godine sporazumom u [[Gand]]u su odlučili stvoriti nezavisnu uniju. Ustanike su španjolske vlasti s prezirom nazvali ''gezi'' (otpadnici). Protiv Filipa II. ustanike su pomagali i francuski i engleski protestanti. Ustanike je vrlo uspješno vodio [[Vilim I. Oranski]]. Usprkos ovim ustancima, borba ustanika protiv španjolske vlasti bila je neravnopravna i teška zbog vjerskih razlika i drugih osobitosti.
Južne (valonske) provincije, koje su bile katoličke vjere i pružale otpor španjolskoj vlasti, osnovale su Katolički savez [[1579.]] godine. Time je stvorena osnova za španjolsku Nizozemsku i [[Belgija|Belgiju]]. Stanovnici sjevernih provincija bili su germanskog podrijetla i kalvinske vjere. Sedam sjevernih provincija nastavile su borbu protiv španjolske vlasti i sporazumom u [[Utrecht]]u 1579. stvorile Utrehtsku uniju iz koje je kasnije nastala Republika ujedinjenih provincija. Godine [[1581.]] nova država odvojila se od Španjolske i proglasila nezavisnost. Nova republika nazvana je Holandija po najznačajnijoj provinciji.
| |||