Wikipedija

Kmetstvo: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Vodomar (razgovor | doprinosi)
13.151 edit
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{stilska dorada}}
Riječ '''kmet''' dolazi od [[latinski jezik|latinske]] riječi u franačkom značenju »[[čovjek]] iz [[kralj]]eve ili velikaševe pratnje«. U razdoblju [[feudalizam|feudalnog]] društvenog poretka piramidalna oblika kmetovi su se nalazili na dnu [[Društvena ljestvica|društvene ljestvice]]. Kmetstvo je bilo gospodarski temelj cijeloga feudalnog sustava. Položaj kmeta također je ovisio o položaju onoga kojemu je on bio podložan, takona da je »kraljevprimjer kmet« imaokoji izvrstanje položajbio ipodložan zapravokralju značiotzv. »kraljev vazalkmet«, dokimao je bolji položaj nego serecimo kmet običnoga plemića nalazio na znatno nižem položaju. Kmetstvo je bilo gospodarski temelj cijeloga feudalnog sustava.
 
 
==Ekonomski i socio-politički model==
 
Osnovni je preduvjet za nastanak kmetstva, kao i feudalizma jest društvo čija osnovaekonomija je vlasništvoovisna o vlasništvu zemlje, ia osnovna privredna grana je poljoprivreda. U početku feudalno društvo se temelji na seoskim općinama u kojima je sva zemlja bila zajednička. iZemlja bilaima najvećanajveću vrijednost i osnova je proizvodnje [[Srednji vijek|srednjovjekovnog]] svijeta. SlobodniPreko seljacivremea uzbog seoskimpromjene [[općina]]macijena, nisuvremenskih uvijek bili u stanju zaštititi se od nasilja lokalnih vojnih vođa te različitih skitalačkih bandi. Slabljenjem seoskih općinanepogoda, i osiromašenjemratova njihovestanje zemljišneslobodnih podlogeseljaka seljacise postupno prelaze na vlastelinske zemljišne posjede pod zaštitu lokalnih vojnih vođa kojima sumijenja u zamjenuseoskim davali svoju zemlju. Vojni su vođe, kao gospodari te zemlje, vraćali seljacima tu istu zemlju, ali u zamjenu za radnu snagu i dio plodova[[općina]]ma.
 
Zbog nasilja i bezvlašća slobdni seljaci nisu uvijek bili u stanju zaštititi se od lokalnih vojnih vođa te različitih skitalačkih bandi. Slabljenjem seoskih općina i osiromašenjem njihove zemljišne podloge seljaci postupno prelaze na vlastelinske zemljišne posjede pod zaštitu lokalnih vojnih vođa kojima su u zamjenu davali svoju zemlju. Vojni su vođe, kao gospodari te zemlje, vraćali seljacima tu istu zemlju, ali u zamjenu za radnu snagu i dio plodova.
Time su dotad slobodni seljaci postajali kmetovima gospodara zemlje. S obzirom na to da je vlastelinska zemlja bila podijeljena na [[alodijalni posjed]], koji kmetovi određeni broj dana u godini obrađuju za vlastelina, i na kmetska selišta, koja je vlastelin davao na obradu seljacima, proizlazile su tri glavne vrste kmetskih podavanja: radna renta (tlaka), davanja u [[natura|naturi]] i davanja u [[novac|novcu]]. Porezne obveze seljaka kmetova razlikovale su se od vlastelinstva do vlastelinstva, no njihova davanja svodila su se na jednu devetinu priroda od zemlje koji se davao feudalcu i jedne desetine koji se davao [[Crkva|Crkvi]]. Sve u svemu položaj seljaka kmeta nije bio nimalo lagodan jer su se davanja morala podmirivati bez obzira na [[klimatski uvjeti|klimatske uvjete]], nerodne godine i bolesti koje su nerijetko strahovito pogađale ionako pothranjeno stanovništvo.
 
Ulaskom o ovaj odnos s lokalnim vojskovođama slobodni seljaci postajali kmetovima gospodara zemlje. S obzirom na to da je vlastelinska zemlja bila podijeljena na [[alodijalni posjed]], koji kmetovi određeni broj dana u godini obrađuju za vlastelina, i na kmetska selišta, koja je vlastelin davao na obradu seljacima, proizlazile su tri glavne vrste kmetskih podavanja:
Osim toga, seljak je bio dužan i plaćati porez državi koji je mogao biti redovni i izvanredni, te imao zabranu »izvanjske ženidbe«, tj. ugovaranja ženidbe s osobom koja nije bila na istom društvenom položaju i ovisna o istom senioru (osim ako nije postojalo posebno odobrenje, koje se kupovalo veoma skupo). I napokon, neke vrste [[porez]]a na baštinu. U pikardijskim i flamanskim zemljama to je »pravo mrtve ruke« obično poprimalo oblik redovite nasljedne daće, pri čem je senior u povodu svake smrti ubirao ili kakvu manju svotu novca ili, češće, uzimao najmanji komad pokućstva ili najbolju glavu stoke. Drugdje se ono temeljilo na priznavanju obiteljske zajednice: ako je pokojnik imao sinova (ponekad može i braće) koji su s njim živjeli oko istog »ognjišta«, onda senior nije dobivao ništa; u suprotnom slučaju, oduzimao je sve. Potkraj srednjeg vijeka položaj kmetova sve se više pogoršavao zbog teških obveza te potpune podređenosti samovolji i zlostavljanju feudalnog gospodara.▼
 
* radna renta (tlaka),
* davanja u [[natura|naturi]],
* davanja u [[novac|novcu]].
 
Porezne obveze seljaka kmetova razlikovale su se od vlastelinstva do vlastelinstva, no njihova davanja svodila su se na jednu devetinu priroda od zemlje koji se davao feudalcu i jedne desetine koji se davao [[Crkva|Crkvi]].
Ova sva davanja i podmirivanja nametovala su se kmetovima bez obzira na [[klimatski uvjeti|klimatske uvjete]], nerodne godine i bolesti koje su nerijetko strahovito pogađale ionako pothranjeno stanovništvo.
 
▲Osim togaovih daća, seljak je bio dužan i plaćati porez državi koji je mogao biti redovni i izvanredni,. Isto tako kmetovi tesu imaoimali zabranu »izvanjske ženidbe«, tj. ugovaranja ženidbe s osobom koja nije bila na istom društvenom položaju i ovisna o istom senioru (osim ako nije postojalo posebno odobrenje, koje se kupovalo veoma skupo). I napokon, neke vrste [[porez]]a na baštinu. U pikardijskim i flamanskim zemljama to je »pravo mrtve ruke« obično poprimalo oblik redovite nasljedne daće, pri čem je senior u povodu svake smrti ubirao ili kakvu manju svotu novca ili, češće, uzimao najmanji komad pokućstva ili najbolju glavu stoke. Drugdje se ono temeljilo na priznavanju obiteljske zajednice: ako je pokojnik imao sinova (ponekad može i braće) koji su s njim živjeli oko istog »ognjišta«, onda senior nije dobivao ništa; u suprotnom slučaju, oduzimao je sve. Potkraj srednjeg vijeka položaj kmetova sve se više pogoršavao zbog teških obveza te potpune podređenosti samovolji i zlostavljanju feudalnog gospodara.
 
== Vidi ==
* [[inkvilin]]
* [[kolon]]
* [[kasta]]
 
[[Kategorija:Srednji vijek]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Kmetstvo"