Sabor u Baselu-Ferrari-Firenci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 8:
|predsjedao=kardinal [[Julian Cesarini]], kasnije [[papa]] [[Eugen IV.]]
|sudionici= 117 iz zapadne Rurope i 31 Grk
|teme=papinski primat, [[čistilište]] i sporna riječ "filoquefilioque" [[Nicejsko vjerovanje|Nicejskog vjerovanja]] i dr.
|odluke=nekoliko papinih [[bula]]
|odbacuju=[[Pravoslavlje|Pravoslavna Crkva]]
Redak 20:
Sljedeći je sabor sazvan tek nakon sedam godina [[1431]]. Martin V. sazvao ga je u Baselu i kao predsjedatelja odredio [[kardinal]]a [[Julian Cesarini|Juliana Cesarinija]], vrlo štovanog prelata. Sam je Martin, međutim, umro prije otvaranja sabora.
 
Sabor se raspadao i selio nekoliko puta. Reformatori su smanjivali ovlasti pape i sebe proglašavali višim autoritetom. Jedna je frakcija izabrala protu-papu, koji je sebe deset godina predstavljao kao pravog papu. Sabor je uspješno izglasao sjedinjenje s Istočnim Crkvama. Usuglašeni su stavovi o papinskom primatu, [[čistilište|čistilištu]] i spornoj riječi "filoquefilioque" [[Nicejsko vjerovanje|Nicejskog vjerovanja]]. Ukaz je međutim, odbačen u [[Bizant]]u i drugim [[Pravoslavlje|pravoslavnim]] područjima, pa tamo nije zaživio.
 
{{Ekumenski sabori}}