Škriljevac: razlika između inačica

'''Škriljevac''' je vrsta [[stijena|stijene]]. Nastaje pod utjecajem visokih temperatura, [[tlak|tlaka]] i deformacija. U procesu dugom milijunima godina škriljevac nastaje iz najfinijeg [[glina|glinenog]] [[blato|blata]]. Tako se formira tipična struktura škriljevca uz prisutnost slojeva [[tinjac|tinjca]]. Zbog toga ima dobru [[fisibilnost]] i postojanost na vremenske utjecaje. Zbog toga je bio cijenjen kao građevinski materijal još u [[antika|antici]]. Postoje dokazi da su upravo stari Rimljani koristili škriljevac. Srednji vijek donosi uporabu škriljevca za pokrivanje [[dvorac|dvoraca]], crkva, bogataških kuća s rešetkastom drvenom konstrukcijom bogataša. Posljednjih trideset godina škriljevac doživljava renesansu nakon što je bio zaboravljen. Vrlo je cijenjen u Njemačkoj. Vadi ga se u gorju [[Eifel]] u suvremenim rudnicima, a zbog naglo narasle potražnje cijene škriljevca naglo su skočile. Danas se na njemačke krovove postavlja oko pet milijuna četvornih metara škriljevca, dok je pretkraj sušnog razdoblja to bilo samo 150.000 četvornih metara.

[[Glineni škriljevac]] lako se cijepa u tanke pločice i primjenjuje se kao krovopokrivni materijal. [[Brusilovac]] se upotrebljava kao građevni materijal.