Razlika između inačica stranice »Soljani«

Dodano 76 bajtova ,  prije 5 godina
(→‎Vanjske poveznice: ispravak vp)
 
=== Srednji vijek ===
Ovo područje, koje je pripadalo [[Panonija|Drugoj Panoniji - Sirmijskoj]] ''(Pannonia Secunda ili Pannonia Inferior ili Pannonia Sirmiensis)'', bilo je mjesto prolaska i burnih događanja u ranom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. [[Srijem]] je oduvijek bio na križanju putova, a posebno u vrijeme dolaska narodâ sa sjeveroistoka na područje Rimskog Carstva. Tako u drugoj polovici [[4. stoljeće|4. stoljeća]] na ovo područje prodiru [[Huni]], koji su pustošili sve pred sobom. Poslije njih dolaze [[Goti]], a zatim i [[Veliki Huni]], zbog kojih je [[Rim]], kako bi izbjegao sukob s njima, prepustio cijelu Panoniju Istočnom Carstvu. <ref>Lunka, Tomislav; Soljani kroz prošlost, 2001, str. 37</ref> Tako je i bilo sve dok [[Slaveni]] nisu počeli naseljavati ove krajeve početkom [[7. stoljeće|7. stoljeća]].
 
[[Mađari]], koji su [[Karpati|Karpate]] prešli krajem [[9. stoljeće|9. stoljeća]], naselili su područje između [[Sava (rijeka)|Save]] i [[Drava|Drave]]. Ugarsko plemstvo u [[12. stoljeće|12. stoljeću]] ima sve više posjeda u Srijemu, pa tako i ugarskougarski plemići [[Francuzi u Hrvatskoj|francuskog]] podrijetla ''[[Ajnardi]]'', drže i Posjed Morović, a i posjede na današnjem soljanskom ataru. <ref>Gašić, E.; Povijest župe i mjesta Morović, str. 144. i 145.</ref> Oni su bili prvi poznati vlasnici ovih posjeda. [[1263.]] godine Morović i morovićko vlastelinstvo prelazi u vlasništvo plemićkoj obitelji Gut-Keled, koja je ovladala velikim područjem oko [[Bosut]]a. Prema posjedu Morović, uzimaju ime roda. Potomci začetnika obitelji, Mihaela Morovića (Mihael de genere Gutkheld), uspješni su u širenju posjeda. Nakon njihova izumiranja, njihove posjede je kralj [[Matija Korvin]] dodijelio svome sinu Ivanu.
 
Prvi put se naziv Soljani (Sauly, ''Sali [[possesio]]'' [[1329]].) spominje u [[Papa|papinskim]] [[kolonalni spisi|kolonalnim spisima]]. Zanimljivo je da se u različitim vremenima od Rimljana, preko [[Srednji vijek|Srednjeg vijeka]] pa sve do danas na području ovog sela javlja uvijek ime koje potječe od riječi sol: ''saldis-sauly-sali-zalafalua'' ([[Mađarski jezik|mađarski]]). Povjesničar [[Stjepan Pavičić]] smatra da ime Soljani nema u svojem imenu korijen "sol", već da su Mađari stvorili to ime (Szoljan), i to prema čovjeku iz Soli, stare pokrajine na zemljištu današnje Tuzle. <ref>Pavilić, S., Razvitak naselja u županjskom području, Županjski zbornik, str. 63</ref>. U vrijeme Turaka pojavljuje se imena Salanik i Islanci, ali autor "Popisa sela u turskome Srijemu (Srijemskom Sandžaku)" [[Bruce W. McGowan]], nije siguran gdje se to mjesto nalazi.
 
U srednjem vijeku na području Soljana se uvijek spominje nekoliko posjeda, gotovo uvijek i naseobina. Medu njima svakako je najvažniji "''Zeuzdenreue possesio''" [[1364]]. ("Zvjezdani grad"), čiji ostatci temelja postoje i danas s opkopima uz rijeku [[Studva|Studvu]]. Spominje se da je postojalo čak 10 manjih naseobina uz rijeku Studvu koji su pripadali [[Morovići]]ma, velikaškoj obitelji koja je izumrla u [[15. stoljeće|15. stoljeću]].
 
Početkom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] na ovo područje prodiru paterani ([[bogumili]]), pa tako i u Morovićkom arhiđakonatu. Ti novovjernici nisu priznavali pečuškog biskupa, niti su mu plaćali [[daće]]. Oni su imali obrede na narodnom jeziku, živjeli su pobožno i nazivali se "dobrim krstjanima". Krivovjerstvo se dosto proširilo, pa je Ivan Morović o tomu izvijestio i samog Papu, kojeg moli da morovićku župu uzdigne na razinu odgovornosti izravno Papi, a ne pečuškom biskupu, a sve u cilju lakšeg obraćanja nevjernika na katoličku vjeru. [[Papa Ivan XXII.]] na to pristaje, pa je prepozitura osnovana [[1414.]] godine. Soljani u to vrijeme nisu imali svoju župu, nego su pripadali morovićkoj. Dolaskom [[Franjevci|franjevaca]], pokušani su bogumili biti preobraćeni na katoličku vjeru, što je dijelom i uspjelo, ali ih je dosta i ostalo sve do dolaska [[Osmanlijsko Carstvo|Turaka]], koji ovo područje zaposjedaju [[1536.]] godine. <ref>Pavičić, S.; Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji</ref>
 
=== Novi vijek ===