IRAS (satelit): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
m Decimale i tisućinke
Redak 10:
 
| internet_sjediste = [http://www.ipac.caltech.edu/project/15 IRAS]
| masa = 10831.083 kg
| orbitalni_rezim = heliosinkrona orbita
| velika_poluos = 7 .270 km
| ekscentricitet = 0,0018392
| inklinacija = 98,9591°
Redak 22:
'''Infrared Astronomical Satellite''' ('''IRAS''') bio je prvi [[opservatorij]] u svemiru koji je [[Pregled (astronomija)|pregledao]] cijelo [[nebo]] u [[Infracrveno zračenje|infracrvenim]] [[Valna duljina|valnim duljinama]].<ref>[http://irsa.ipac.caltech.edu/IRASdocs/exp.sup/ch2/index.html IRAS Explanatory Supplement II.]</ref>
 
Lansiran u 25. siječnja 1983,<ref name="NASA">[http://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraftOrbit.do?id=1983-004A National Space Science Data Center -- IRAS]</ref> misija mu je trajala 10 mjeseci.<ref name="lutz">[http://books.google.com/books?id=KWrB1jPCa8AC&pg=PA315&dq=3728+IRAS&hl=en&ei=FAC2TIvoEYH7lwfS35jtBQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&q=3728%20IRAS&f=false Lutz D. Schmadel - '''Dictionary of minor planet names''' (2003) - Page 315 (Google Books)]</ref> Teleskop je bio skupni projekt na kojem su radili [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] ([[NASA]]), [[Nizozemska]] (NIVR), i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] (SERC). Teleskop je promotrio više od 250,.000 infracrvenih izvora na 12, 25, 60, i 100 mikrometarskim valnim duljinama.<ref name="lutz">[http://books.google.com/books?id=KWrB1jPCa8AC&pg=PA315&dq=3728+IRAS&hl=en&ei=FAC2TIvoEYH7lwfS35jtBQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&q=3728%20IRAS&f=false Lutz D. Schmadel - '''Dictionary of minor planet names''' (2003) - Page 315 (Google Books)]</ref>
 
Potporu pri procesiranju i analizi podataka koje je IRAS skupio pružio je Centar za procesiranje i analizu infracrvenih podataka u Kalifornijskom institutu tehnologije. IRASova arhiva se trenutno nalazi u Arhivu infracrvenih znanosti u sklopu IPACa.<ref>http://www.ipac.caltech.edu/project/15</ref><ref>[http://irsa.ipac.caltech.edu/Missions/iras.html IRAS data archive at IRSA]</ref>
 
== Misija ==
IRAS je bio prvi opservatorij koji je promotrio cijelo nebo na infracrvenim valnim duljinama. Uspješno je mapirao 96% neba četiri puta, na valnim duljinama od 12, 25, 60 i 100&nbsp;mikrometara, sa rezolucijama koje variraju od 30 kutnih sekundi na 12 mikrometara do 2 kutne minute na 100 mikrometara. Otkrio je oko 350,.000 izvora, od kojih mnogi još nisu identificirani. Za oko 75,000 izvora se vjeruje da su [[Zvjezdorodna galaktika|zvjezdorodne galaktike]], koje su i dalje u fazi formiranja zvijezda. Mnogi drugi izvori su obične zvijezde sa diskovima prašine oko sebe, vjerojatno u ranoj fazi formacije planetarnog sustava. Nova otkrića uključuju disk prašine oko [[Vega|Vege]], kao i prve fotografije jezgre [[Mliječni put|Mliječnog puta]].
 
IRASov rad, kao i rad većine infracrvenih satelita poslije njega je jako ograničavao sustav za hlađenje. Kako bi uspješno radio, infracrveni teleskop mora biti ohlađen do kriogenskih temperatura. U slučaju IRASa, 73 kilograma [[Supratekućina|supratekučeg]] [[Helij|helija]] održavalo je teleskop na 2 [[Kelvin|kelvina]] (oko -271 °C), postupkom [[Hlapljenje|hlapljenja]]. Helij unutar teleskopa je potrošen nakon 10 mjeseci, 22. studenog 1983, pa su prekinuta daljna promatranja zbog pregrijavanja. Letjelica je zadržana u Zemljinoj orbiti.