Osmi saziv Hrvatskog sabora: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ex13 (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[File:Distribution-of seats-in-Croatian-Parliament-8th-assembly.png|mini|Osmi saziv Hrvatskog sabora (stanje od 315. lipnjasrpnja 2016.)]]
'''Osmi saziv [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]]''' započeo je prvu sjednicu [[3. prosinca]] [[2015.]] godine. Neuspjehom izbora novog predsjednika Sabora sjednica je prekinuta i novom sazivu Sabora nije počeo teći mandat.<ref name="narod-3-prosinca">[http://narod.hr/hrvatska/uoci-konstituirajuce-sjednice-nepoznata-vecina-u-saboru narod.hr], ''Zastupnik Mosta nezavisnih lista Ivan Lovrinović nije u četvrtak skrivao razočarenje činjenicom da Hrvatski sabor nije u prvom pokušaju uspio izabrati svog predsjednika, a time se ni konstituirati. ... Zastupnici iz SDP-ove koalicije Hrvatska raste, njih 55, predložili su da se za predsjednika Sabora imenuje zastupnik Mosta Robert Podolnjak, no protiv tog prijedloga izjasnili su se HDZ-ovi zastupnici i sam Podolnjak. Objasnio je kako bi mu imenovanje bilo prihvatljivo samo ako bi se o njemu odlučilo konsenzusom.'', objavljeno i pristupljeno 3. prosinca 2015.</ref> Sabor je konstituiran iz drugog pokušaja 28. prosinca 2015. izborom akademika [[Željko Reiner|Željka Reinera]] za predsjednika sa 88 glasova ''za'', 62 ''suzdržana'' i 1 ''protiv''.
 
Na prijedlog 89 zastupnika, Hrvatski sabor donio je 20. lipnja 2016. Odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora, koju je podržalo 137 zastupnika. OdlukaSabor oje raspuštanju stupa na snaguraspušten 15. srpnja 2016.<ref>[http://www.sabor.hr/donesena-odluka-o-raspustanju-sabora Donesena Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora, www.sabor.hr] </ref>
 
== Parlamentarni izbori 2015. ==