Kosta Pećanac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Sandzacki Vitez
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Calapone (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Kosta Pećanac (1908).jpg|gpx|mini|Kosta Milovanović 1908. godine]]
'''Kosta Milovanović''', poznat po nadimku '''Pećanac''' ([[Dečani]], [[1879.]] - [[Sokobanja (općina)|Sokobanja]], [[25. svibnja]] [[1944.]]), [[četnici|četnički]] vojvoda tijekom drugog svjetskog rata.
 
== Životopis ==
Već u dobi od 25 godina imenovan je 1904. godine za četničkog vojvodu, u tada još posve mladom [[četnici|četničkom pokretu]]. Ratuje tijekom narednih godina u Makedoniji, gdje odlazi u više navrata. U balkanskim ratovima ratuje kao [[narednik]] u regularnoj vojsci [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]].
 
Sudjelovao je u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] 1912./1913. kao pripadnik četničkih postrojbi. Tijekom [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] zajedno sa poraženom [[Vojska Kraljevine Srbije|srpskom vojskom]] i srpskom vladom prebacio se na otok [[Krf]]. Sa činom poručnika, Pećanac je poslan u listopadu 1916. zrakoplovom natrag na područje Srbije, da osigura kontrolu nad pobunjenicima tijekom [[Toplički ustanak|Topličkog ustanka]]; izgleda da se srpska vlada bojala represalija austrijskih okupacijskih vlasti nad narodom, pa je zadaća Koste Pećanca bila da okonča ustanak. Ustanici tome nisu bili skloni, a Pećanac je ostvario kontrolu nad odredom od stotinjak četnika s kojima je nastavio djelovati protiv Bugara. Ovaj angažman ga je poslije učinio najutjecajnijom osobom u četničkim organizacijama, te u njima srodnoj [[ORJUNA|ORJUNI]].<ref>[https://books.google.hr/books?id=Q8nSCQAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false "Yugoslavia in the Shadow of War: Veterans and the Limits of State Building, 1903–1945"], John Paul Newmann, Cambridge University Press 2015, str. 153</ref>
 
Pećanac je bio jedan od trojice najistaknutijih četničkih vođa između dva svjetska rata - uz [[Puniša Račić|Punišu Račića]] i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Iliju Trifunovića-Birčanina]].<ref>[https://books.google.hr/books?id=Q8nSCQAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false "Yugoslavia in the Shadow of War: Veterans and the Limits of State Building, 1903–1945"], John Paul Newmann, Cambridge University Press 2015, str. 104</ref>