Razlika između inačica stranice »Alfred D. Hershey«

Dodana 1.352 bajta ,  prije 4 godine
m
bez sažetka
m (lektura)
m
[[Datoteka:Alfred Hershey.jpg|mini|desno|Alfred Day Hershey]]
 
'''Alfred Day Hershey''' ([[4. prosinca]], [[1908]]. - [[22. svibnja]], [[1997]].) bio je [[SAD|američki]] [[bakteriolog]] i [[genetičar]] koji je 1969.g. [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]]. Nagradu je podijelio zajedno sa još dvojicom znanstvenika: [[Salvador E. Luria]] i [[Max Delbrück]].
 
Rođen je u mjestu [[Owosso, Michigan]]. Diplomirao je kemiju na Sveučilištu Michigan 1930., a 1934. magistrirao bakteriologiju.
 
Istraživo je bakteriofage sa znanstvenicima Salvadorom Luriom i Maxom Delbrückom, te su 1940. zapazili da dva različita soja [[bakteriofag]]a, koja su zarazila istu [[bakterija|bakteriju]], mogu razmijeniti genetičke podatke.
 
Zajedno sa asistenticom Marthom Chase preselio je u [[Cold Spring Harbor, New York]] 1950. kada se zaposlio u odjelu za genetiku organizacije "Carnegie Institution of Washington", gdje su 1952. zajedno izveli poznati Hershey–Chase pokus. Pokus je dao dodatne dokaze da je [[DNK]], a ne [[protein]] genetički materijal života. Do tada je bilo uvriježeno mišljenje da su proteini nosioci nasljeđa, a ne DNK (za koju se znalo od 1869.g.).
Pokusom su dokazali da bakteriofagi (bakterijski [[virus]]i) koji se sastoje od proteina i DNK, kada inficiraju bakterije, DNK ulazi u bakteriju dok veći dio proteina ne ulazi, što je ukazivalo u korist DNK kao nosioca nasljeđa.
 
Godine 1962. postao je ravnatelj organizacije "Carnegie Institution", 1969. je podijelio Nobelovu nagradu.
 
Sa suprugom Harriet (1918-2000) imao je jedno dijeta, sina (Peter Manning Hershey, 1956-1999). Preminuo je 22.05.1997. u dobi od 88 godina.
 
== Vanjske poveznice ==
11.402

uređivanja