Poljička Republika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 1:
{{Hrvatska povijest}}
'''Poljička Republika'''
== Smještaj ==
[[Poljica]] su bila administrativno područje pod samoupravom puka
Naziv "Poljica" potječe od brojnih polja koja su se smjestila oko planine [[Mosor]]. Sastoje od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica, a drevna Poljička knežija je bila podijeljena na 12 katuna, koji su nosili imena dvanaest većih poljičkih sela. Svaki katun je u rano jutro na dan [[sv. Juraj|svetog Jure]] ([[23. travnja]]) birao svog katunara, a oni su, nakon vjerske svečanosti na Gracu (u [[Gata|Gatima]]), silazili zajedno s narodom u Podgradac i birali velikog kneza za jednu godinu. Tradicionalne poljičke katune čine: *Gornja Poljica: Dolac Donji i Gornje Polje
*Srednja Poljica: Kostanje, Zvečanje, Čišla, Gata, Dubrava, Sitno i Srinjine
Line 15 ⟶ 17:
== Povijest ==
Poljica su svoju starinsku samoupravu baštinila od 13. stoljeća do upada Napoleonove vojske.
Poljička republika je bila samostalna od 13. stoljeća do upada Napoleonove vojske. Otpor Poljičana slomio je francuski vrhovni zapovjednik, maršal [[Auguste Marmont|Marmont]]. Francuski providur za Dalmaciju je proglasom u [[Zadar|Zadru]], [[10. lipnja]] [[1807.]] ukinuo sedam stotina godina staru Poljičku Republiku. Prolazeći vojskom kroz Poljica, maršal Marmont je vidio kako su obrađivane poljičke zemlje i građena naselja i crkve. Također je dosta saznao i o društvenom uređenju Poljičke knežije i o njenim zakonima. Poslije je u knjizi svojih uspomena napisao:<ref>Stipe Kaštelan: Povijesni ulomci iz bivše slobodne općine - Republike Poljica, Split, 1940.</ref>▼
Od starine je lokalno plemstvo - "didići", zapravo lokalne solidnije seljačke obitelji iz rodova Kremeničana, Limića i Tješimirovića - brinulo o važnijim javnim poslovima. U XIV. stoljeću biva od kralja (Ugarskog) poslani u Poljica vlastela iz Sjeverozapadne Hrvatske Dražojevići i Rajčići, koji preuzimaju brigu o vanjskim poslovima: uobičajilo se iz reda tih dviju obitelji birati Velikog kneza; njega se biralo na godinu dana. Krajem XV. stoljeća se u Poljicima počeo uspostavljati feudalizam, ali je kod 40 plemićkih ("didića" i "ugarskih" plemića) obitelji bilo tek ukupno 120 kmetovskih, a preostalih 800 obitelji su bile slobodne i imale vlastitu zemlju..<ref>[http://www.poljicka-republika.hr/drustvene%20prilike.htm Društvene prilike u Poljicama]</ref> <ref>[http://www.almissa.com/theprincipalityofpoljica.htm The Poljica Principality]</ref>
U vrijeme najvećeg turskog zaposjedanja, Poljičani su priznavali tursku vlast i plaćali ''[[harač]]<sub>,</sub>'' ali nisu izgubili svoju autonomiju. Pod [[Mletačka Republika|Venecijom]], priznavan im je autonomni status koji je uvelike odražavao drevne pravne ustanove i način života u kojemu socijalna diferencijacija nije postala onako izrazitom kakva je karakterizirala novija vremena.
▲
{{citat|Nalaze se mala Poljica u jednoj prekrasnoj vis-dolini, nemaju nikakovih komunikacija i mogu se vrlo dobro obraniti. Osamljenost ove državice i sredstva, koja je priroda pružila stanovnicima, napućuju ih, da ne trpe tuđeg jarma i da izbjegavaju pokornost, i stoga je trebalo da im Mlečani podjeljuju onako velike povlastice. Nikakva se poreza ne plaća u Poljicima, koja sama sebi imenuju zapovjednike i činovnike i ne kupe ni kopnene vojske ni mornara, a u potrebi je svako pod oružjem. Ukinut im ove povlastice s naše strane, dalo bi povoda njihovom nezadovoljstvu. Sve u ovoj državi na njenu korist govori, i pogled na nju i način njihove uprave. Ništa pravilnijeg i marljivijeg od njihova poljotežanja, ništa pristojnije od njihovih sela i ništa pravičnije od njihovih uredaba.}}
(valja ovdje opaziti da su Francuzi ipak slomili "Poljičku republiku" i ukinuli njene starinske sloboštine)
Na čelu ove republike bio je knez, kojeg se biralo na godinu dana. Slojevi plemstva, koji su bili u nešto povoljnijem položaju od ostalog pučanstva bili su [[Vlastela]] i [[Didići]].<ref>[http://www.poljicka-republika.hr/drustvene%20prilike.htm Društvene prilike u Poljicama]</ref> <ref>[http://www.almissa.com/theprincipalityofpoljica.htm The Poljica Principality]</ref>▼
▲Na čelu ove republike bio je knez, kojeg se biralo na godinu dana. Slojevi plemstva, koji su bili u nešto povoljnijem položaju od ostalog pučanstva bili su [[Vlastela]] i [[Didići]]
Line 144 ⟶ 154:
== Literatura ==
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=59452 Mirko Klarić, ''O poljičkoj samoupravi,''] Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, Vol. 43 No. 2, 2006.
*Mate Kuvačić-Ižepa: ''Poljica - putovanje kroz povijest i krajolik'', Naklada Bošković, Split, 2002.
| |||