Autocesta A1: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 18:
|gradovi =[[Zagreb]], [[Karlovac]], [[Gospić]], [[Zadar]], [[Šibenik]], [[Split]], [[Ploče]], [[Dubrovnik]]
}}
'''Autocesta A1''', neslužbeno od pojedinih [[novinar]]a zvana "Jadransko-jonska", ''Dalmatina'', ''Croatica'', a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i ''Autocesta kralja Tomislava'',<ref>[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2004_4_n.nsf/AllWebDocs/Milicic Hrvatska revija br.4/2004.] Jakša Miličić: Autocesta Split-Zagreb<br>"''Oduševljeni građani upisom zajma spontano su autocesti dali ime »Autocesta kralja Tomislava«. Simbolika je potpuna. Kralj Tomislav je ujedinio Hrvatsku, a to je na drugi način i u drugom vremenu trebala uraditi i autocesta! ''" </ref><ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050629/temedana03.asp Slobodna Dalmacija] Marina Karlović-Sabolić: U što je potrošen narodni novac za autocestu kralja Tomislava, 29. lipnja 2005. </ref><ref>[http://www.bijakova.com/Akademik_Josip_Roglic/akademik_Josip_Roglic_2.htm Bijakova] Roglićeva "zlatna nit" - vizija prometnog povezivanja sjevera i juga Hrvatske </ref><ref> [http://web.archive.org/web/20080211091140/http://www.hkz.hr/Hrvatsko_slovo/2005/537/jeka.htm Hrvatsko slovo] Autocesta Zagreb-Split, br. 537, 5. kolovoza 2005.</ref><ref>[http://www.croatia.org/crown/articles/8988/1/Mijo-Juriae-Osamnaesto-Proljeaee/Ivici-nisu-dopustili-iaei-na-oeev-pogreb.html Croatian World Network] Mijo Jurić: Osamnaesto Proljeće - Ivici nisu dopustili ići na očev pogreb... </ref> najdulja je [[Hrvatske autoceste|hrvatska autocesta]] i povezuje [[glavni grad]] [[Zagreb]] s [[Karlovac|Karlovcem]], [[Gospić]]em, [[Zadar|Zadrom]], [[Šibenik]]om, [[Split]]om, a od 2013. i [[Ploče|Pločama]]. Nastavak gradnje autoceste prema [[Dubrovnik]]u, kao i [[Pelješki most|mosta Pelješac]] je planiran i dijelom je već u gradnji.
 
Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su:
Redak 35:
 
[[Slika:A1-work3.JPG|minijatura|lijevo|250px|Radovi kod [[Vrgorac|Vrgorca]], srpanj [[2010.]]]]
Prometna situacija je bila takva da je cestovni put od [[Zagreb]]a do [[Split]]a, Zadra ili Šibenika bio cjelodnevni pothvat, a osobe koje su htjele brže doći, morale su se upustiti u reli-vožnju po uskim i vijugavim [[Lokalna cesta|lokalnim cestama]], bilo da se ide preko [[Maslenički most|Masleničkog mosta]], bilo da se išlo preko Plitvica i [[Knin]]a.
 
Po osamostaljenju [[Hrvatska|Hrvatske]] jedan od glavnih prioriteta je povezivanje cijele države kvalitetnim prometnicama, a to znači nastavak gradnje autoceste od [[Karlovac|Karlovca]] prema [[Istra|Istri]], [[Hrvatsko primorjeKvarner|Hrvatskom primorjuKvarneru]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]] (tj. [[Rijeka|Rijeci]] koja je vezana preko tunela kroz [[Učka|Učku]] s [[Istarski ipsilon|Istarskim ipsilonom]], te prema [[Split]]u / , Zadru i konačno, [[Dubrovnik]]u), jer postojeće magistralne ceste ([[Jadranska magistrala]] uz obalu, i ceste prema unutrašnjosti) nisu primjerene današnjem prometnom opterećenju.
 
== Kronologija otvaranja dionica ==