Svetozar Pribićević: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 71:
}}
 
'''Svetozar Pribićević''' ([[Hrvatska Kostajnica]], [[26. listopada]] [[1875.]] – [[Prag]], [[15. rujna]] [[1936.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] političar isprva jugoslavenske orijentacije, vodeća politička figura [[Srbi u Hrvatskoj|hrvatskih Srba]]. Isprva bio je pobornik unitarizma i centralizma jugoslavenske države a pred kraj života preobrazio se je u federalista i republikanca.<ref>Svetozar Pribićević, ''Izabrani politički spisi'', izbor i uvodna studija Hrvoje Matković, (Biblioteka Povijest hrvatskih političkih ideja, kolo 7, knj. 3), Golden marketing-Narodne novine, Zagreb, 2000., ISBN 953-6168-71-5, str. 71.:{{citat2|Od unitarista i centralista Svetozar Pribićević se na kraju života preobrazio u federalista i republikanca. No, u njegovoj transformaciji - mada mu je i dalje jugoslavenska država nezamjenjivo rješenje za budućnost - valja uočiti i stav da Srbi nemaju nikakvo pravo prisiljavati Hrvate da žive s njima u zajednici, ako oni to neće. Pri tome odbija i pomisao da bi Srbi mogli ratovati s Hrvatima zato što oni neće da žive zajedno s njima.}}</ref> Osnivač je [[Jugoslavenska demokratska stranka|Demokratske stranke]], jugoslavenske unitarističke političke stranke, koja je bila jednom od vodećih političkih stranaka u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Odlazi u oporbu [[1924.]] godine i osniva [[Samostalna demokratska stranka|Samostalnu demokratsku stranku]] koja prihvaća federalistička načela, te kasnije razočaran provedbom jugoslavenske ideje u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca kao velikosrpske hegemonije sklapa [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratsku koaliciju]] s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-om]].
 
== Životopis ==
Redak 108:
* ''Beograd i politika prema Hrvatima i Srbima izvan Srbije'', Montevideo, 1933.
* ''Misao vodilja Srba i Hrvata'', Knjižnica seljačke demokracije, sv. 2, Beograd, 1940.
* ''Izabrani politički spisi'', izbor i uvodna studija [[Hrvoje Matković]], Zagreb,(Biblioteka 2000.<ref>[http://knjiznica-losinj.hr/katzapis.asp?id=19834Povijest Gradskahrvatskih knjižnicapolitičkih iideja, čitaonicakolo Mali7, lošinj:knj. Pribićević3), Svetozar],Golden preuzetomarketing-Narodne 5.novine, svibnjaZagreb, 20132000.</ref>
 
== Izvori ==