Razlika između inačica stranice »Zaostrog«

Obrisano 910 bajtova ,  prije 4 godine
uklanjanje izmjene 4752138 suradnika 82.117.221.228 (razgovor)
(uklanjanje izmjene 4752138 suradnika 82.117.221.228 (razgovor))
Prema zapisima bizantskog cara [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]], tvrđa Ostrog pod [[Viter|Viterom]] po kojoj je Zaostrog kasnije dobio ime (za-Ostrog), bila je glavni grad i utvrda tadašnje hrvatske države [[Neretvani|Paganije]], koju su osnovali [[Neretvani]].
 
Na vrhuncu svoje moći (IX i X st.), Paganija se prostirala od rijeke [[Cetina|Cetine]] sa zapada, do rijeke [[Neretva|Neretve]] na istok. Sjeverna granica se protezala visovima Ljubuše, Vrana i [[Čvrsnica|Čvrsnice]], a pripadali su joj još poluotok [[Pelješac]], te otoci [[Brač]], [[Hvar]], [[Korčula]] i [[Mljet]] s juga. Postoji zanimljivost koja se prenosi generacijama, da je za lijepa dana tadašnji poglavar Paganije s Vitera nad Ostrogom, pogledom mogao obuhvatiti gotovo sve krajnije točke svog državnog posjeda, što je ujedno izazov planinarima i slobodnim penjačima.
 
[[Gašpar_Vinjalić]] je o povijesti Zaostroga i borbi sa Turcima o godini 1690. napisao: "...u Zaostrog dođu i stanovnici Brača i Hvara s njihovim jačim ženama, a tako i narod Poljica, Omiša i Primorja, skupa s ženama koje su unovačene. Došli su s lađama i izabranici iz Kaštela i Splita... Sve u svemu mjesto i riva Zaostrog nikada nisu vidjeli više naroda i lađa. Podnarednik general naredi pokret, a vođe su bili redovnici iz samostana... Žene s hranom i granatama na leđima, praćene vlastitim muževima i rodbinom, iđahu iza jedinica. Kad bi odložile teret, opet su se, uz pratnju, vraćale sve dok nisu sve prenijele." <ref>{{Cite book|last=Vinjalić|first=Gašpar|authorlink=|coauthors=|title=Kratki povijesni i kronološki pregled zbivanja koja su se dogodila Slavenima u Dalmaciji, i Bosni 1514.-1769., str.187.|year=2010.|url=|publisher=Književni krug|location=Split|id=}}</ref>
 
U prvim godinama prošlog stoljeća, [[Austro-Ugarska Monarhija]], čiji je sastavni dio tada bila i [[Dalmacija]], izgradila je ''mul'' (pristanište) i regulirala seosku bujicu. Iako je za razliku od bujice, zaostroški mul teško stradao u [[potres|potresu]] 1962. godine, oba objekta imaju povijesno-spomeničku vrijednost.
Anonimni suradnik