Slobodan Novak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodan podatak o smrti
Nema sažetka uređivanja
Redak 7:
| puno ime = Slobodan Novak
| rođenje = [[3. studenoga]] [[1924.]]<br>[[Split]], [[Hrvatska]]
| smrt = 26[[25. srpnja]] [[2016.]]<br>[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| zanimanje =
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
Redak 21:
}}
 
'''Slobodan Novak''' ([[Split]], [[3. studenoga]] [[1924.|1924.]] - [[Zagreb]], 26[[25. srpnja]] [[2016.]]),<ref name="HAZU">[http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/slobodan_novak/slobodan_novak_biografija/ akademik Slobodan Novak, književnik], info.hazu.hr], Datumpristupljeno rođenja: 331.11.1924 srpnja 2016.</ref> bio je [[Hrvatska|hrvatski]] je prozaik, [[roman]]opisac i esejist, [[HAZU|akademik]] [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]].
 
== Životopis ==
 
Slobodan Novak rođen je u Splitu, [[3. studenoga]] [[1924.]] godine, od oca Duje i majke Marije Smoje, kao deseti odvjetak stare splitske hrvatske pučke porodice Novakovih.<ref name="HAZU"/> Kršten je u katoličkoj crkvi imenom Ante Slobodan.<ref name="HAZU"/> Pučku je školu završio je u [[Rab]]u, a [[gimnazija|gimnaziju]] je polazio u Splitu,. teMaturirao maturiraoje u [[Sušak]]u 1943. Diplomiraogodine jeu hrvatskiPrvoj jezikhrvatskoj igimnaziji jugoslavenskena književnosti u [[Zagreb]]u [[1953Sušaku.]]<ref godine.name="HAZU"/> [[Drugi svjetski rat]] proveo je u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizanima]], što je kasnije ironijski opisao u autobiografsko-esejističkim zapisima «''Digresije»'' (2001.) i «''Protimbe»'' (2003.). Diplomirao je hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti u [[Zagreb]]u [[1953.]] godine. Radio je kao [[lektor]] i [[korektor]], [[dramaturg]] u [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|HNK u Splitu]], te kao novinar i urednik u nakladničkim kućama. Član je [[HAZU]] od [[1983.]] godine. Godine [[1999.]], [[27. srpnja]], Slobodan Novak proglašen je počasnim građaninom Grada [[Rab]]a.
 
Umro je u Zagrebu, [[25. srpnja]] [[2016.]] godine.
 
== Književno stvaralaštvo ==
Line 34 ⟶ 36:
Istu tematsku i poetičku liniju Novak slijedi i u kratku romanu ''Izvanbrodski dnevnik'', [[1977]]. Djelo je realizirano kao narativni triptih: sastoji se od triju posebnih novelističkih cjelina koje su međusobno povezane pripovjedačem, likovima, situacijama i motivima. Opisana su tri putovanja na relaciji Otok — Kopno — Otok. No i opet su ta putovanja povod za obračun s kolektivnim mitovima i vlastitim iluzijama.
 
U novije doba Novak se javio zbirkom razgovora s Jelenom Hekman, «''Digresije»'', [[2001.]], te proširenim «''Digresijama»'', naziva «''Protimbe»'', [[2003.]] «godine. ''Protimbe»'' su jedno od vrhunskih ostvarenja hrvatske autobiografske proze, bogate reminiscencijama i asocijacijama na mladost, politički i društveni život u [[SFRJ|Jugoslaviji]], na piščev doživljaj [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] i političko-društvenih mijena do godine izlaska. Tu su portreti njegovih znanaca, prijatelja i protivnika, od [[Vlado Gotovac|Vlade Gotovca]] do [[Antun Šoljan|Antuna Šoljana]], od [[Sven Lasta|Svena Laste]] do [[Vladimir Bakarić|Vladimira Bakarića]], te autorova promišljanja i vrjednovanja položaja hrvatstva, pravopisa, estetike, haškoga suda, ratnih zločina, srpskog političkoga projekta, komunizma i nacionalnoga usuda.
 
Opsegom neveliko, Novakovo je djelo svojom kakvoćom, izražajnošću i ujednačenošću jedan od vrhunaca hrvatske moderne proze, ravnopravno najboljim svjetskim književnim ostvarajima egzistencijalističke usmjerbe.
Line 44 ⟶ 46:
* ''Iza lukobrana'', (pjesme), (u knjizi trojice autora, ''Pjesme'', [[Nikola Milićević]], Slobodan Novak, [[Vlatko Pavletić]]), Zora, Zagreb, 1953. (''Mala biblioteka'', knj. 153.),
* ''Izgubljeni zavičaj'', (proza), Split, 1954. (tal. prijevod: ''Piccolo mondo perduto'', Hefti Edizioni, Milano, 1992.; njem. prijevod: ''Die verlorene Heimat'', Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 1997., Wieser Verlag, Klagenfurt, 2008.)
* ''Trofej'', (drama), Lykos, Zagreb, 1960. (suautor Stjepan Perović)<ref>{{citiranje www|url=http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/slobodan_novak/slobodan_novak_bibliografija/|naslov=HAZU: bibliografija Slobodana Novaka|izdavač=hazu.hr|preuzeto=13. listopada 2012.}}</ref>
* ''Tvrdi grad: novele'', (zbirka proze), Zora, Zagreb, 1961. (na madž. jeziku ''Erös vár'', Forum, Novi Sad 1964., prijevod: Csuka Zoltán.)
* ''Novele'', (izbor iz zbirke ''Tvrdi grad'' s dodatkom novele ''Živjeti za našu stvar''), Prosveta, Beograd, 1963.
Line 57 ⟶ 59:
* ''Protimbe: prerađene i proširene Digresije'', Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.
* ''Moje univerzijade: novele'', Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
* ''Pristajanje'', (roman), Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.<ref>{{citiranje www|url=http://www.sanjamknjige.hr/index.php?id=9,69,0,0,1,0|naslov=Sa(n)jam knjige u Istri, AUTORIAutori & KNJIGEKnjige, Slobodan NOVAKNovak|izdavač=sanjamknjige.hr|preuzeto=30. kolovoza 2010.}}</ref>
* ''Sabrana djela'', 1-8, (''Glasnice u oluji'', ''Izgubljeni zavičaj'', ''Zakrivljeno vrijeme: dramski dijalozi'', ''Dalje treba misliti: kratke proze'', ''Mirisi, zlato i tamjan'', ''Protimbe: prerađene i proširene Digresije'', ''Sjetna rekapitulacija: podlistci, zapisi, prijepori, sporenja, ogledi, prikazi, recenzije, kazalište'', ''Izjašnjavanja: razgovori, izjave, pisma, govori''), Matica hrvatska, Zagreb, 2009.-2011.<ref>{{citiranje www|url=http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac479.nsf/AllWebDocs/Svemir_Novakove_genijalnosti_|naslov=Mira Muhoberac, ''Svemir Novakove genijalnosti''|izdavač=matica.hr|preuzeto=13. listopada 2012.}}</ref>
* ''Triptih o moru: o radosti, zaboravu i o strahu'', Školska knjiga, Zagreb, 2014. (suautor [[Vatroslav Kuliš]])<ref>[http://www.hrvatsko-slovo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2560:izlog-knjiga--pie-kristina-repar&catid=39:knjizevnost Izlog knjiga – Piše: Kristina Repar], ''Hrvatsko slovo'', pristupljeno 31. svibnja 2016.</ref>
Line 89 ⟶ 91:
== Vanjske poveznice ==
* [http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/slobodan_novak/slobodan_novak_biografija/ Životopis na mrežnim stranicama HAZU]
 
{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}