Beta-čestica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m lektura |
|||
Redak 28:
[[Brzina]] beta-čestica je različita za radioaktivne elemente ili [[radionuklid]]e, a može iznositi od 75 000 do 298 000 [[metar|km]]/[[sekunda|s]], a to znači od 25% do 99% [[Brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]]. Najveća brzina je izmjerena kod beta raspada [[radij]]a-226 i iznosi 99% brzine svjetlosti. Kako se brzina nekih beta-čestica približava brzinama svjetlosti, tako im se i [[masa]] povećava prema [[Posebna teorija relativnosti|posebnoj teoriji relativnosti]]. Pokusi su pokazali da masa elektrona postaje to veća, kako im se brzina povećava, ili da su mase brzih elektrona veće od njihovih masa u mirovanju. To je bio ujedno i dokaz posebne teorije relativnosti. <ref> [http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UNE_compl_r1_-_ver_4_DF.pdf] "Uvod u nuklearnu energetiku", Prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.</ref>
[[Energija|Energije]] beta-čestica daju neprekinuti ili kontinuirani spektar energija i iznose od 0,025 do 3,15 M[[eV]]. Postoji i manji dio beta-čestica koje nastaju naknadnim djelovanjem u elektronskom omotaču elektrona i one daju linijski spektar energije. Istraživanja su pokazala da beta-čestice imaju puno manju sposobnost [[ionizacija|ionizacije]] plinova od [[alfa-čestica]], ali su im dometi puno veći, i do nekoliko metara (alfa-čestice imaju domet nekoliko centimetara). Beta-čestice mogu prodrijeti kroz [[Olovo (element)|olovni]] lim debljine 1 mm, ali ih [[aluminij]]ski lim debljine 3 mm upija (apsorbira). Kod prolaza beta-čestica kroz neku tvar može nastati i [[
===Beta (minus) raspad ili elektronsko zračenje (β<sup>−</sup>)===
Redak 42:
:p → n + e<sup>+</sup> + ν<sub>e</sub>
Beta (plus) raspad se može dogoditi samo unutar atomskog jezgra, kojem je [[nuklearna energija vezanja]] novonastalog kemijskog elementa ili [[izotop]]a veća od nuklearne energije vezanja kemijskog elementa iz kojeg je radioaktivni raspad započeo.
==Primjena==
| |||