Inačica od 1. kolovoza 2016. u 20:22 uredi Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits nadopunio Bernoullijeva jednadžba ← Starija izmjena		Inačica od 3. kolovoza 2016. u 14:01 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits nadopunio Bernoullijeva jednadžba Novija izmjena →
Redak 52: == Objašnjenje Bernoullieve jednadžbe == Da bi se objasnila Bernoullijeva jednadžba, na lijevu posudu se dodaje vodoravna staklena [[cijev]] koja se sužuje i na sebi ima uspravne staklene cijevčice. Začepimo li otvor na kraju cijevi desno i napunimo li posudu vodom do visine ''h'', [[voda]] će po [[Spojene posude\|zakonu o spojenim posudama]] stajati svuda jednako visoko do visine ''h''. Kad vodoravnu [[cijev]] desno otčepimo, voda će početi istjecati i ona neće u svim cjevčicama stajati jednako visoko, što znači da [[tlak]]ovi u tekućini koja struji nisu na svim mjestima jednaki. Vidimo da je tlak na kraju cijevi desno jednak nuli, a odavde prema unutrašnjosti jednakomjerno raste, što pokazuje [[pravac]] koji spaja vrhove stupaca vode u okomitim cjevčicama. Znači da tlak pada ravnomjerno (proporcionalno) s duljinom cijevi. Pad tlaka je smanjenje tlaka na jedinici duljine cijevi. Prema tome zaključujemo da je strujanje tekućina kroz dugačke cijevi drugačije u pogledu tlaka, a i [[brzina\|brzine]], nego što to daje [[Torricellijev zakon]] istjecanja. Tlak koji tekućina ima u strujanju zove se [[hidrodinamički tlak]]. [[datoteka:Bernoullijeva jednadzba 1.jpg\|600px\|center]] Iz [[pokus]]a vidimo da tlak u vodoravnoj cijevi stalno opada, te da je hidrodinamički tlak na svakom mjestu manji od [[Hidrostatički tlak\|hidrostatskog tlaka]] koji bi postojao kad mi voda mirovala. Ako je cijev svuda istog presjeka, to po principu kontinuiteta brzina mora biti svuda ista. Ovo je moguće samo stoga što su čestice vode tjerane stalnim tlakom (to jest stalnom [[sila\|silom]]), jer bi inače trenje postepeno uništilo njihovu kinetičku energiju. Visina ''h<sub>1</sub>'' stupca vode u strujanju prestavlja visinu otpora, to jest onaj tlak koji je potreban za svladavanje otpora duž cijevi. Visina ''h<sub>2</sub>'' je visina brzine koja daje tekućini brzinu u [[strujanje\|strujanju]]. Odatle vidimo da se hidrostatski tlak ''h'' djelomično troši na svladavanje otpora, a preostali dio daje tekućini brzinu. Kroz cijevi različitog [[promjer]]a protječe tekućina (slika). Okomito na smjer strujanja postavljene su [[Pijezometar\|pijezometarske]] cjevčice (1) koje pokazuju veličinu statičkog tlaka mjerenog u pravcu okomito na smjer strujanja, kako bi se izbjegao utjecaj tlaka uslijed gibanja tekućine. [[Pitotova cijev\|Pitotove cijevčice]] sa savijenim uronjenim krajevima u smjeru strujanja (2) po zakonu o spojenim posudama imaju istu razinu kao i posuda (3). Pijezometarska i brzinska visina mogu se odrediti pomoću pijezometarske i Pitotove cijevi. Suma tih visina je konstantna i jednaka '''H''' bez obzira koju strujnu cijev promatramo. Da bismo ustanovili po kojem se zakonu vlada tlak kod tekućine u strujanju, uzet ćemo u razmatranje jednu nagnutu cijev kojoj se presjek prema kraju smanjuje. Budući da po zakonu kontinuiteta kroz svaki presjek mora proći u jedinici vremena ista količina tekućine, to će brzine u raznim presjecima biti različite. Tako će u presjeku I brzina biti ''v<sub>1</sub>'', u presjeku II brzina ''v<sub>2</sub>'', a u presjeku III brzina ''v<sub>3</sub>''. Zanemarimo li trenje ([[idealna tekućina]]), u svakoj točki strujnog mlaza mora, po [[Zakon očuvanja energije\|zakonu o održanju energije]], ukupna energija ostati uvijek ista. Uzmimo da kroz svaki presjek u jedinici vremena prolazi ''m'' [[kilogram]]a tekućine. U položaju I energija tekućine sastoji se od 3 dijela: Na užim mjestima [[statički tlak]] je manji, a na širim veći. U ravnomjernom strujanju tekućine kroz cijev brzina u užim dijelovima je veća iz čega proizlazi da je na mjestima manje brzine strujanja statički tlak veći, a na mjestima veće brzine statički tlak manji. * od potencijalne energije, koja iznosi m g z<sub>1</sub>, gdje se visina z1 mjeri od nivoa istjecanja, === Osnovne i izvedene mjerne jedinice koje se koristi B. jednadžba ===▼ od tlačne energije p1 V, od kinetičke energije m v12 / 2. ▲=== Osnovne i izvedene mjerne jedinice koje se koristi B.Bernoullieva jednadžba === :'''ρ''' – [[gustoća\|Gustoća]] - <math>(kg/m^3)</math>

Bernoullijeva jednadžba: razlika između inačica