Mile Budak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
uklanjanje izmjene 4755837 suradnika Harkiv (razgovor)
Redak 73:
}}
 
'''Mile Budak''' ([[Sveti Rok (Lovinac)|Sveti Rok]], [[30. kolovoza]] [[1889.]] – [[7. lipnja]] [[Zagreb]], [[1945.]]),<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/13864/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Budak, Mile], preuzeto 29. rujna 2012.</ref> bio je [[Hrvatska|hrvatski]], [[političar]], [[odvjetnik]], jedan od ideologa [[Ustaše|ustaškoga]] pokreta,<ref>''Triple Myth'' by Stella Alexander, Columbia University Press, 1987.<!-- ISBN/ISSN, page(s) needed --></ref> [[ministar]] u vladi [[NDH]], prozaik, [[romanopisac]] i [[novelist]],. navodniPoslije autorpada zločinačkog plana o eliminaciji [[Srbi|Srba]] s područjarežima NDH koji1945. jejugoslavenske sažeokomunističke uvlasti poznatuosudile izjavusu ''trećinuga pokrstiti,na trećinu protjeratismrt i trećinu pobiti''pogubile.<ref> GermanU CounterinsurgencyHrvatskoj Policypostoje inbrojni Independentpokušaji Croatia,njegove 1941-1944. by Jonatan Guzmrehabilitacije, Thešto Historianje Septemberčesto 22,predmet 1998 issue</ref> Poslije pada režima NDH 1945. jugoslavenske komunističke vlasti osudile su ga na smrtpolemika i pogubilekontroverzi.
U Hrvatskoj postoje brojni pokušaji njegove rehabilitacije, što je često predmet polemika i kontroverzi.
 
== Životopis ==
Line 123 ⟶ 122:
Književna vrijednost Budakova je neprijeporna, no upitno je koliko je njegov diskurs intrigantan za suvremenoga čitatelja. Često uspoređivan s "mitskim realizmom" [[Wladyslaw Reymont|Wladyslawa Reymonta]] ili ruskih pripovjedača kao što je [[Mihail Aleksandrovič Šolohov|Šolohov]], Budak je doživio progonstvo iz hrvatske književnosti tijekom jugokomunističke samovlasti. No, raspad komunizma i Jugoslavije, koji su potakli interes za Budakovo djelo već zbog arome prije zabranjenoga voća, dosta je brzo splasnuo jer moderna čitateljska publika nema previše sluha za epopeje i regionalne mitove. To nije umanjivanje piščeve vrijednosti, nego jednostavna konstatacija da je Budak po svojoj poetici dosta stran vladajućem senzibilitetu. Od njegovih djela najčitkija ostaje autobiografska proza ''Ratno roblje'', u kojoj je izuzetno dojmljivo opisao svoje povlačenje kao austrougarskoga dočasnika sa srpskom vojskom preko Albanije.
 
=== Politička karijera ===
 
Nakon proglašenja [[NDH|NDH]] Budak postaje glavni čovjek propagande ustaškog režima,<ref>Yugoslavia as History: Twice There was a Country by John R. Lampe, Cambridge University Press, 2000; ISBN 0-521-77401-2, ISBN 978-0-521-77401-7 (p. 208)</ref> odnosno ministar obrazovanja i vjere.<ref>''This is Artukovic'' by Devon Gaffney, B.A. Starcevic, published by s.n., 1958 (p. 51)</ref> Hrvatski književnik [[Miroslav Krleža|Mirloslav Krleža]] Budaka opisuje kao "ministra sa strojnicom". Tu

{{citat2|Mi tvrdnjuimamo zornone demonstrirasamo izjavapravo, samognego Budakai udužnost Gospiću,tražiti 22.od srpnjaovdašnjeg 1941.:pravoslavnog ''"Ustaškiživlja, jeda pokrettaj utemeljenživalj nauvidi, vjeri.što Zajest pripadnikei manjinada imamose triprema milijunatome metakasnađe. TrećinuImamo Srbazato ćemopravo pokrstitigovoriti, trećinuako protjeratije itko trećinuSrbin pobiti."''<ref>''Ustaše:ima CroatianSrbiju, Separatismi andto Europeanje Politics,njegova 1929–1945'',domovina. by(Ministar SrdjaMile Trifkovic,Budak London,na UK:skupu 1998u (p.[[Slavonski 141Brod|Slavonskom Brodu]])}}</ref><ref>''[[MagnumHrvoje CrimenMatković]], ''Povijest byNezavisne ViktorDržave NovakHrvatske'', Drugo, dopunjeno izdanje, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 19482002., (pISBN 953-6308-39-8, str. 605)180.</ref>

U razdoblju od studenogstudenoga 1941. godine, pa do travnja 1943. godine Budak obnašaje obnašao funkciju izaslanika u [[Nacizam|Nacističkoj]] Njemačkoj, da bia od svibnja 1943. godine bio je ministar vanjskih poslova [[NDH]].<ref>The war we lost: Yugoslavia's Tragedy and the Failure of the West by Constantin Fotitch, published by Viking Press, 1948. (pagestr. 122.)</ref><ref>War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration by Jozo Tomasevich, published by Stanford University Press, 2001., ISBN 0-8047-3615-4, ISBN 978-0-8047-3615-2 (pagestr. 317.)</ref> Nakon sloma NDH Budaka je zarobila Britanska vojska i izručila ga Titovim partizanima 18. svibnja 1945. godine. Za suđenja na vojnom sudu II. armije u Zagrebu 6. lipnja 1945. godine Budak se izjasnio kao nevin po svim točkama optužbe, a isti je dan osuđen na smrt vješanjem.<ref>[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1348 LZMK / Krležijana: Budak, Mile], pristupljeno 15. rujna 2015.</ref>
 
== Literatura ==
* Mile Budak, ''Sam o sebi'', u: ''Ognjište : Roman iz ličkog seljačkog života''. IV, S. 139-151. Zagreb : Matica hrvatska, 1939.
* [[Ivo Omrčanin]], ''Dramatis Personae and Finis of the Independent State of Croatia in American and British Documents'', S. 18. Bryn Mawr : Dorrance & Company, 1983.
* [[Ivo Frangeš]], ''Povijest hrvatske književnosti''. Zagreb : Matica hrvatska, 1987. - ISBN 978-3412089955
* [[Zvonimir Kulundžić]], ''Odgonetavanje "zagonetke Rakovica"'', Zagreb, Multigraf, 1994., str. 909-910., - ISBN 9536060027
* [[Emil Čić]], ''Povijest hrvatskih neprijatelja''. Zagreb : Vlastita autorska naklada, 2002. - ISBN 9788640100847
* [[Ivo Petrinović]], ''Mile Budak : portret jednog političara''. Split : Književni krug, 2003. - ISBN 9531632073
 
== Izvori ==
Line 149 ⟶ 152:
}}
=== Mrežna sjedišta ===
* [http://hebetawww.lzmkenciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=9958 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Budak, Mile]
* [http://proleksis.lzmk.hr/13864/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Budak, Mile]
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3018 LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Budak, Mile]