Strmendolac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Jezični ispravci, lektura
Redak 24:
== Zemljopis ==
 
Naselje Strmendolac se nalazi na krškoj zaravni uz malo polje na uzvisini 4 [[kilometar|kilometra]] istočno od Trilja. U selo se može doći cestovnim putem iz nekoliko pravaca -: s juga od [[Čaporice|Čaporica]], s jugoistoka iz smjera [[Ugljane|Ugljana]] te glavnim cestovnim pravcem od Trilja. Selo je okruženo brdima sa svih strana tako da imaju samo ta dva pravca koja se nalaze u procijepima tih brda. Kroz selo teče mnoštvo potoka koji se spajajuuspajaju jedan velikiveći tzv.Krolin potok. Selo je bogato prirodnom pitkom vodom i kao takvo ima 18 izvora. Zbog njegovog krškog reljefa na njegovom području se nalazi mnoštvo krških reljefnih oblika kao što su jame, špilje, ponikve, škrape, kamenice... Jama Garepuša koja se smatra jednom od većih jama na području Strmendoca promjer je oko 4,5M5 metra. Prije 30-ak godina u tu jamu je ubačena boja, ista ta boja pojavila se na izvoru rijeke Grab. U Strmendolcu postoje dvije vrste šuma, listopadna sačinjena od graba, jasena i hrasta i novozasađena crnogorična šuma većinom sačinjena od bora i smreke.
 
== Stanovništvo ==
Apsolutno većinsko i jedino autohtono ovog sela su Hrvati, a većina stanovništva izjasnila se kao pripadnici Rimokatoličkerimokatoličke crkvevjere.<br>
{{Kretanje broja stanovnika|naslov = '''Kretanje broja stanovnika za naselje Strmendolac od 1857. do 2001. godine'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_17&ti=Splitsko%2Ddalmatinska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
Redak 73:
Strmendolac je bio naseljen u Ilirskom dobu.{{Hrčak|id=58313}} Dokazi toga su razne gradine i spomenici. Kasnije, dolaskom Osmanlija, seoski otpor je ugušen, a ostatci toga su razni stećci i grebi u kojima su pronađeni razni nakiti. Ono što najviše začuđuje arheologe su dvometarski križevi čiji je razlog podizanja nepoznat.
Strmedočka crkva sv. Nikole podignuta je 1767. g.
Turci su zauzeli to područje i vladavina trajala je gotovo dvije stotine godina. U ranom 16. stoljeću većina sela oko Kamešnica u prvim godinama vladavine Venecije su bila instalirana sa sjedištem u Hercegovini i tako su se neki muslimani obratili na kršćansko stanovništvo. Nakon 1691.On selo je ostao u turskim rukama jer je bio s lijeve strane rijeke Cetine. Međutim, Pozarevačkim mirom sklopljenim 1718., novi vojni udar na Kamešnicu izvukao ga je od turske vlasti i tako je potpuno oslobođen. 1732., postao dio novoosnovanoe župe Ugljane i župne crkve tijekom reorganizacije. Venecijanska vlast u 1797,. bila je rastrgana i austrijski vojnici su umarširali u zaleđe Dalmacije. Od 1806. je biobilo pod vlašću Francuske, ali je 1813. ponovno postao Austrijanceaustrijski nakon poraza Napoleona kod Leipziga. Naselje je 173 stanovnika 1857., 225 stanovnika u 1910. Godine 1918., nova srpsko-hrvatsko-slovenska država, a zatim je postao dio prve Jugoslavije kasnije.tijekom Tijekom rata nije bio pod ničijom vlašću kao i obližnja sele. Često su Talijani izvršavali vojne napade na njega ali zbog zdjelastog oblika niti jedna vojska se nije usudila ući u njega zbog straha od zasjede. Nakon rata bio je u socijalističkoj Jugoslaviji. Od 1991,. onono pripada samostalnoj Hrvatskoj. Od 1990-ih, stanovništvo je počećopočelo konstantno brojem opadati. U 2011. godini u selu je po popisu 221 stanovnik.
 
==Zanimljivosti==
 
Na karti iz 18.st. naselje nosi naziv Czermindolatz.
 
== Sport ==
U Strmendolcu se nalazilo [[SD Trudbenik]] i sportsko okupljalište Crveni klanac koje je postojalo od [[1974.]] g.godine do [[Domovinski rat | Domovinskoga rata]]. Tu su se održavale "seoske olimpijske igre". Održavale bi se za 1. svibnja (praznik rada). Prema nekim podacima okupilo bi se oko 2000 gledatelja. Održavale bi se mnoge igre i natjecanja npr. nogomet, kamena s ramena, streličarstvo, streljaštvo i mnoge druge.
 
==Gospodarstvo==
Redak 87:
Također, u zgradi seljačke zadruge nalazio se i radni pogon Cetinke koji je kasnije preinačen u radni pogon SMS-a.
 
Najviše ljudi bavi se poljoprivredom, vinogradarstvom i voćarastvom. Najpoznatije zanimanje u ovom selselu je bilo vinogradarstvo uz koje je Strmendolac duboko vezan uz obližnje selo [[Čaporice]]. O tome svjedoči knjiga zapisa policijske stanice Trilj u kojoj se navodi da bi ta dva sela proizvela više vina nego cijela Cetinska krajina, tj. cca 50 vagona vina.Svaka kuća bi u prosjeku imala na godišnjoj bazi oko 30hl vina.
 
U Strmendocu je pred početak Domovinskoga rata djelovao rudnik boksita.
Redak 93:
==Klima==
 
U Strmendolcu klima je na granici između umjereno topletopla s vrućim ljetima. i umjereno tople.Zbog toga se na južnoj strani sela nalazi većina vinograda i voćnjaka. Dok sjevernije se sade sve više žitarice i povrće.
 
==Znamenitosti==
 
* Crkva sv. Nikole (1767.)
Crkva sv. Nikole, biskupa u Strmendocu izgrađena je 1767. a obnovljena 1906. godine. To je kamena presvođena građevina s apsidom i zvonikom na preslicu za jedno zvono. Crkva je obnovljena 2000. god.: promijenjen krov, nanovo ožbukana i obojana, stavljen mramorni pod, dvoja drvena vrata, napravljen novi kor sa spiralnim stepenicama, stavljeno grijanje na struju. Crkva je se počela graditi odlaskom Turaka. Postojala je i starija crkva, također crkva sv. Nikole koja je srušena dolaskom Turaka.
 
* Gradina iz Ilirskog doba u Crvenom Klancu
 
Gradina ili ilirska utvrda koje se nalazi u Crvenom klancu blizu zaseoka Pešo nalazi se na istoimenom brdu Gradina.
 
* Romanički dvometarski križevi
 
Ti križevi se nalaze na mjestu bivše, srušene crkve sv. Nikole smatra se da ti križevi služe kao spomenik.
 
* [[Stećak | Stećci]] i grebi (15.st-17.st.)
 
Naime kroz Strmendolac prolazila je stoljetna ruta Klis - Stolac,tako da je bio trgovačka ruta pogodna za razbojnike i bandite stoga ima dosta spomenika koji prikazuju pljačku.također Također na tom području su bili turska harračenjaharačenja izzbog čega isto ima stećaka.
 
* Turski bunar
 
Turski bunar kraj zaseoka Marasovići je tipični bunar iz turskog doba kružnog oblika sa malim kružnim otvorom na centru u dnu zvanim "Rigariga". Do dna bunara postoje stepenice.oko Oko cijelog bunara je prije bio zid. Zbog smrtnog slučaja I. Marasović 1963. počelo se razmatrati o njegovom natkrivanju. 1968. su dvije žene upale i prošle s lakšim ozljedama. Tada je mjesni odbor donio odluku da se bunar natkrije.bunar Bunar je natkriven i ima 3 otvora, dva bočna i jedan na sredini.oko Oko njega se nalaze kamenice za vodu.
 
* Građevine iz 17.st
 
Građevine iz 17.st su prezivjelepreživjele stošto ne znaciznači da nije bilo starijih građevina.većina Većina tih zgrada je sačuvana, one su većinom male i služile su kao staje za životinje ili za sušenje mesa.kuće Kuće se građene od kamena koji se vadio po brdu a krov se prekrivao travom ševarom (kuće pokrivene ševarom - ševarice).novije Novije kuće su se pokrivale s kamenim pločama koje su bili iskapane u zaseoku Kovačevići na Ugljanima.
 
== Izvori ==