Inačica od 10. kolovoza 2016. u 02:42 uredi Santiverona (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 139 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 10. kolovoza 2016. u 02:46 uredi ukloni ovu izmjenu Santiverona (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 139 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 6: Kolokvijalno se ovaj izraz koristi za neka osobita bogoslužja, kao što je to slučaj s tjednim i blagdanskim sastankom kod nekih [[Crkva\|Crkava]] proizašlih iz [[Reformacija\|Reformacije]]. U kršćana, u užem smislu liturgijom naziva se samo glavni čin kršćanskog bogoslužja, koji se u Zapadnoj crkvi zove i [[misa]]. U širem smislu, a osobito u literaturi od 16. st., obuhvaća sve kršćanske bogoslužne obrede. Imamo [[prednicejska liturgija\|prednicejsku]], [[aleksandrijska liturgija\|aleksandrijsku]] , liturgiju antiohijsko-jeruzalemske vrste, [[carigradska liturgija\|carigradsku]], [[rimska liturgija\|rimsku]], [[galikanska liturgija\|galikansku]], [[milanska liturgija\|milansku (ambrozijansku)]], [[mozarapska liturgija\|mozarapsku]] i [[keltska liturgija\|keltsku]].<ref name="enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=36846 Enciklopedija.hr] ''liturgija'', LZMK (pristupljeno 10. kolovoza 2016.)</ref> Zagreb je imao svoj posebni [[zagrebački obred]]. U židovstvu, liturgija su molitve u bogoslužju i red službe Božje. Od 19. stoljeća postupno ovu riječ zamjenjuje hebrejski biblijski izraz ''avoda''.<ref name="enciklopedija"/>

Bogoslužje: razlika između inačica