Tridesetogodišnji rat: razlika između inačica

'''Tridesetogodišnji rat''' trajao je između [[1618.]]. i [[1648.]]. prvenstveno u središnjoj [[Europa|Europi]] i [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetom Rimskom Carstvu]], ali njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentalne države. Rat je započeo kao sukob između [[protestantizam|protestanata]] i [[katoličanstvo|katolika]], ali se pretvorio u opći rat koji je zahvatio većinu Europe. Njegova obilježja bile su [[Plaćenici|plaćeničke vojske]], gladi[[glad]]i i bolesti[[bolest]]i. U njemu je izginula gotovo polovica tadašnjeg stanovništva Njemačke.

Rat je započeo u [[Češka|Češkoj]] [[Praška defenestracija|Praškom defenestracijom]] 23. svibnja 1618., kada su protestanti izbacili carske namjesnike kroz prozor palače u Pragu gdje su stolovali. Godine [[1619.]]. umro je car [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matija]] bez djece, ali prethodno je imenovao [[Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Štajerskog]] za svog nasljednika. Ferdinand je bio gorljiv katolik školovan kod [[isusovci|isusovaca]] koji je htio ponovno ojačati katolicizam u tadašnjem carstvu, zbog čega je bio nepopularan u tada [[Kalvinizam|kalvinističkoj]] Češkoj. To je bio [[uzrok i povod - razlika|povod]] početku Tridesetogodišnjeg rata.

[[Augsburški mir]] iz [[1555.]]. potvrdio je rezultate staleške skupštine u [[Speyer|Speyeru]]u iz [[1526.]]. godine, kojom su okončani sukobi [[luteranizam | luterana]] i katolika u Njemačkoj. Glavni princip bio je: "čija je zemlja, onoga je i vjera" cuius regio eius religio.

* [[Luterani]] mogu zadržati teritorije koje su oduzeli katolicima nakon mira iz [[1552.]]. godine

* [[Francuska]] je bila zainteresirana za njemačke države jer su bile najslabiji susjed, za razliku od jakih habzburškihhabsburških zemalja, koje su okruživale Francusku.

Za razliku od španjolskih Habsburga, habzburškihabsburški vladari njemačkih zemalja poslije [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] postali su vjerski tolerantni. [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I.]], [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan II.]], [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva |Rudolf II.]] i [[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matija]] su bili tolerantni, jer su bili svjesni opasnosti i potresa, kroz koje je prolazila [[Kraljevina Engleska|Engleska]] kad je kralj [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrik VIII.]] započeo [[1534.]]. s politikom vjerske netolerancije. Unutar [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog carstva]] rat je bio izbjegnut dopuštanjem različitim vjerama da se slobodno šire. S druge strane to je uznemiravalo one, koji su željeli da postoji samo jedna vjera.

Te napetosti dovode [[1606.]]. do nasilja u njemačkom slobodnom gradu [[Donauvert]] u. Luteranska većina je spriječila katolike iz [[Švapska|švapskog]] grada održati procesiju, pa dolazi do nasilja. To izaziva intervenciju [[Maksimilijan I. Bavarski|Maksimilijana I. Bavarskog]] na strani katolika. Kada je prestalo nasilje kalvinisti u Njemačkoj su se najviše osjećali ugroženi, pa osnivaju [[1608.]]. [[Protestantska unija|protestantsku uniju]], pod vodstvom [[Friedrich IV. Palatinski]], čiji sin će imati istaknutu ulogu u Tridesetogodišnjem ratu. Friedrich IV. Palatinski je kontrolirao [[Rajnski Pfalz]], jednu od država [[Rajna|Rajni]], koju su željeli [[Španjolski Habsburzi]]. Na osnivanje [[Protestantska unija|Protestantske unije]] katolici odgovaraju [[1609.]]. osnivanjem [[Katolički savez|Katoličkog saveza]], pod vodstvom vojvode Maksimilijana I. Bavarskog.

[[Matija, car Svetog Rimskog Carstva|Matija]], koji je bio car Svetog rimskog carstva i [[Kraljevina Češka|kralj Češke]] umire bez nasljednika [[1619.]]. godine. Nasljeđuje ga najbliži muški srodnik, [[sinovac]] [[Ferdinand II. Štajerski |Ferdinand II.]], koji je bio vatreni katolik, odgojen od strane [[isusovci| jezuita]], koji je želio obnoviti katolicizam kao vladajuću vjeru. Zbog toga je bio nepopularan u uglavnom [[Husiti|husitskoj]] [[Kraljevina Češka|Češkoj]], čija pobuna protiv Ferdinanda izaziva Tridesetogodišnji rat. Rat se može podijeliti u 4 glavne faze:

Osim toga bio je i apsolutista i narušavao je i sekularna prava svojih podanika. Pošto je unutar kraljevstva i među plemstvom bilo jako mnogo [[Protestantizam | protestanata]] novi kralj je postao vrlo nepopularan i uslijedila je pobuna protiv njega.

Češki protestanti bacaju kroz prozor praškog dvora [[Hradčani|Hradčana]] [[22. svibnja]] [[1618.]] dvojicu kraljevskih službenika u [[Prag]] u. Taj događaj je poznat pod nazivom [[Praška Defenestracija]] ili druga praška Defenestracija. Kraljevski službenici nisu bili ozlijeđeni, ali ta akcija je predstavljala uvredu za kralja Ferdinanda. Tom akcijom zapravo počinje pobuna, koja vodi do Tridesetogodišnjeg rata.

[[Datoteka:Johann Tserclaes Tilly.jpg|thumb|250px|desno|Grof Tilly na portretu izvan[[Anthonis Dajkavan Dyck|Anthonyja van Dycka]].]]

Neki povjesničari razdoblje od [[1621.]] do [[1625.]] smatraju posebnom fazom rata i nazivaju je Palatinskom fazom. Poraz prosvjednika na Bijeloj Gori i odlazak Gabrijela Betlena označio je pacifikaciju Češke. Rat na zapadu u Pfalz sastojao se od mnoštva manjih bitaka, mnogo manjih od onih u Češkoj i Mađarskoj, ali mnogo više se pribjegavalo opsadama. [[Mannheim]] i [[Heidelberg]] su pali [[1622.]], a Frankental [[1623.]] godine. [[Rajnski Pfalz]] je pao u ruke Španjolaca.

Ostaci protestantske vojske pobjegli su u Nizozemsku predvođeni Mansfeldom i [[Christian Mlađi Brunswick|Christianom Brunswickom]]. Pomogli su Nizozemcima da se digne opsada jednog grada, pa su ih Nizozemci isplatili i poslali da zauzmu obližnju Istočnu [[Friesland|Friziju]]. Mansfred je tu ostao, a Christian je otišao pomoći rođacima u donjoj Saskoj, ali morao je pobjeći prema Nizozemskoj progonjen od [[Johann Tserclaes, grof Tilly|Tillyjeve]] vojske. Tillyjeva vojska ih je uhvatila 15 kilometara od nizozemske granice i [[6. kolovoza]] [[1623.]] u [[Bitka kod Stadtlohna|bitci kod Stadtlohna]]. U toj bitci protestantska vojska je pretrpjela katastrofalan poraz. Nestale su četiri petine vojske Kristijana Brunsvika, tj oko 15.000 vojnika. U to vrijeme [[Friedrich V. Palatinski]] je bio u [[Haag]]u i bio je pod pritiskom svog [[tast]]a, engleskog kralja [[Jakov I., kralj Engleske|Jamesa I. Engleskog]] okončati rat. Nije mu ništa drugo ni preostalo. Sa skršenom pobunom u Češkoj došlo je do mira.

Kralj Danske [[Kristijan IV. Danski]] ([[1577.]]- [[1648.]]) Biobio je [[luteran]], a kao vojvoda [[Holstein]], a bio je i plemić [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog carstva]]. Pomagao je luteranske vladare donje SaksonijeSaske vojskom protiv [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog carstva]], bojeći se da bi danski suverenitet kao protestantske nacije mogao biti ugrožen. Tijekom prve faze rata ostvario je teritorijalne dobitke u sjevernoj Njemačkoj. [[Hamburg]] je [[1621.]] priznao danski suverenitet, a Kristijanov sin je postao biskup [[Bremen]]a.

Kao vladar [[Kristijan IV. Danski]] se pokazao kao jako sposoban vladar. [[Danska]] je postala stabilna i izuzetno bogata. DanskaNaplaćivala je naplaćivala prolaz kroz [[Oresund]], a dobila je i velike ratne reparacije od [[Švedska|Švedske]]. [[Bavarska]] je bila jedina zemlja u Europi koja je bila toliko financijski jaka kao [[Danska]]. Danska je potporu za ulazak u rat dobila od francuskog [[kardinal Richelieu|kardinala Richelieua]], koji je zajedno sa [[Nizozemska republika|Nizozemskom]] i [[Kraljevina Engleska|Engleskom]] obećao da će davati financijsku pomoć protiv [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog carstva]]. Kristijan je u donjoj Saskoj sakupio 20.000 plaćenika.

Da bi se obranio od danske intervencije car [[Ferdinand II. Štajerski|Ferdinand II.]] poziva češkog plemića i vojskovođu [[Albrecht von Wallenstein|Albrechta von Walensteina]], koji je postao bogat otimajući protestantska imanja po Češkoj. Wallenstein je tražio da jedino on ima pravo raspolagati blagajnom te vojske, a da vojska ima pravo slobodno raspolagati ratnim plijenom i slobodno pljačkati na zauzetim teritorijimapodručjima. Na taj način [[Albrecht von Wallenstein|Walenstein]] vrlo brzo stvara vojsku od 30.000 vojnika, a kasnije dolazi i do 100.000. Danski kralj nije ništa znao o postojanju ili formiranju te nove vojske.

Danski kralj nije imao sreće sa saveznicima. U to vrijeme [[Engleska]] je imala unutarnjih trzavica, u [[Francuska|Francuskoj]] je bio građanski rat, [[Švedska]] je ratovala s [[Poljska|Poljskom]], dok [[Brandenburg]] i [[Saska]] nisu bili zainteresirani da naruše mir u istočnoj Njemačkoj. Wallenstein je porazio [[Ernst von Mansfeld|Mansfeldovu]] vojsku u bici na mostu Dessau [[1626.]], a [[Johann Tserclaes, grof Tilly|general Tilly]] je porazio Dance u [[bitka kod Luttera|bitci kod Luttera]] [[1626.]]. godine. Mansfeld je umro u Dalmaciji nekoliko mjeseci poslije bitke u kojoj je izgubio pola vojske.

To sve dovodi do [[Sporazum u Lübecku|Sporazuma u Lübecku]] [[1629.]] po kome danski kralj [[Kristijan IV. Danski]] odustaje od potpore [[protestantizam | protestantima]], a car odustaje od osvajanja [[Danska|Danske]].

U tom trenutku rat je bio završen, a katolička strana je pobijedila. Katolički savez je nagovorio cara [[Ferdinand II. Štajerski|Ferdinanda II.]] oduzeti luteranima sve posjede, koje su dobili po [[Augsburški mir|augsburškom miru]], a koji su prethodno pripadali katoličkoj crkvi. Car je donio [[Restitucijski edikt]] [[1629.]]. godine, po kome su katolici preoteli dvije nadbiskupije 0,16 buskupija i stotine manastira. [[Ferdinand II. Štajerski | Ferdinand II.]] se osjećao tada moćan, jer su Mansfeld i Gabrijel Betlen umrli te godine. Jedino se luka [[Stralsund]] odupirala carstvu uz pomoć Danaca, a kasnije Šveđana.

[[Albrecht von Wallenstein]] je posjedovao veliku moć, vojsku, posjede i novac. Postao je opasan. Carevi saveznici su savjetovali cara da ga ukloni dok nije kasno. Car [[Ferdinand II. Štajerski|Ferdinand II]] je otpustio [[Albrecht von Wallenstein|Albrechta Walensteina]] [[1630.]] godine. Pozvao ga je mnogo kasnije kada su snage [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog rimskog carstva]] bile poražene u mnoštvu bitaka od švedskog kralja [[Gustav II. Adolf | Gustava II. Adolfa]].

* [[Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu]]