Blackfoot: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m nepostojeća poveznica |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 7:
[[Datoteka:Big Mouth Spring.jpg|mini|lijevo|Big Mouth Spring, pripadnik plemena Siksika, konfederacija Blackfoot.]]
Blackfoot Indijanci, kod nas često pogrješno nazivani Crne Noge, što je posljedica lošeg prijevoda, sami sebe nazivaju Siksika, ''ali i to je'' vjerojatnije prijevod imena Si-ha'-sa-pa, koji su im dali [[Yankton]] [[Sioux]] Indijanci. Naziv je dan zbog crne boje njihovih mokasina kakve su, barem prema imenu, nekada nosili. Sami sebe oni su nekada nazivali i Ah-hi'-ta-pe u značenju 'blood people', ovaj naziv danas nosi pleme Kainah ili Blood, a dan im je zbog crvene boje koju su ovi Indijanci u visini ustiju bojali od uha do uha. Crna boja koja se odnosi na njihovu obuću najčešća je. Tako su ih Indijanmci [[Hidatsa]] nazivali ''I tsi sí pi sa'' (black feet), a i Crow naziv ''Ish-te-pit'-e'' ima zasigurno isto značenje. Kod [[Flathead]]a ime ''Skuäísheni'' isto označava 'crne stope', ''Stxuaíxn'' kod [[Okanagan]] Indijanaca znači 'black' a ''Tońkońko'', kod [[Kiowa]] označava 'black legs', ovaj naziv sigurno nije hrvatski prijevod imena jer je nepoznat u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], pogotovo po [[šund|šund-literaturi]]. Indijanci [[Kalispel]] zvali su ih ''S'chkoé'', ili ''S'chkoeishin'' (nastalo od koŕi) ima značenje 'crnog'. Kod [[Arapaho]] Indijanaca, njihovih srodnika postojao je naziv ''Ka-wi-'na-han'' koji označava 'black people'. Svi ovi nazivi porijeklom su od plemena koja su bila u kontaktu s Crnim Stopama i označavaju ih kao narod koji je nosio crne mokasine. Crne Stope su bili snažno i borbeno pleme pa su im dana i imena koja su
== Život i običaji ==
Redak 13:
[[Datoteka:Piegan- At the Waters edge.jpg|mini|Tipi-šatori plemena Siksika. Siksika ili Blackfeet jedno su od plemena saveza Blackfoot.]]
Zajednica Blackfoota sastojala se od tri glavna plemena: Siksika ili Northern Blackfoot, Piegan i Kainah ili Blood. Sva tri plemena govore jezicima koji pripadaju porodici Algonquian među kojima su piegan i blood najsrodniji. Mooney ovu zajednicu naziva [[konfederacija|konfederacijom]], to jest labavim savezom samostalnim plemena koja su se udružila uglavnom zbog osvajanja i obrane teritorija. U slučaju kod Blackfoota plemena su se okupljala najviše zbog ceremonijalnih razloga. Njihova kultura je tipično prerijska. Oni su lovci na velike
Tokom ljeta oni žive po velikim logorima. Onda love bizone i zauzeti su svojim ceremonijama, kao što je 'Ples sunca' (Sun Dance). Zimi se ovi veliki logori razbijaju na manje bande koje se sastoje od 10 do 20 šatora ,kako bi se lakše prehranili. Blackfooti su prakticirali poliginiju, a po Hanksu i Richardsonu ([[1945]].) oni su multilinearni i multilokalni. Svako pleme ima vrhovnog poglavicu a i lokalne grupe imaju svoje vođe. Dužnost poglavice je da sazove vijeće kako bi se diskutiralo o stvarima važnim za cijelu zajednicu. Kod bandi 'headman' ima utjecaja tek onoliko koliko je i uspješan za svoju lokalnu grupu, u suprotnom ga napuštaju i odlaze od njega. Kao i kod drugih prerijskih plemena i Blackfooti su imali 'muške dobne razrede' (društva; [[Ikunuhkahtsi]] ili All Comrades, Svi prijatelji), kod kojih je princ Maximilian [[1833]]., izbrojio sedam. Na prvom mjestu od jedan do sedam bilo je društvo 'mosquito' (vrsta komarca) i 'bull' na sedmom mjestu. Svako društvo imalo je svoje pjesme, plesove i insignije, a bili su i zaduženi za održavanje reda u logoru.
|