Vukovar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 110:
=== Ponovno naseljavanje - [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće]] ===
U Vukovaru je ostalo naseljeno pedesetak kuća. U opustošeni vukovarski kraj vraća se starosjedilačko i novodoseljeno hrvatsko pučanstvo mahom iz Hercegovine. U neka opustjela mjesta naseljavaju se pravoslavni [[Srbi]], koje iz potrebe za radnom snagom prihvaća bečki dvor. U 18. i 19. stoljeću naseljava se i znatan broj [[Nijemci|Nijemaca]], [[Mađari|Mađara]], [[Židovi|Židova]], [[Rusini|Rusina]], [[Slovaci|Slovaka]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]]. Tako ovo hrvatsko područje postaje nacionalnim sastavom višenacionalno. Hrvatske zemlje sada su u sastavu habsburškog carstva. Carica [[Marija Terezija]] obnovila je [[1745.]] godine slavonske županije, koje su pod upravom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] i [[ban]]a, ali pod pritiskom Mađara. Vukovar je sjedište velike [[Srijemska županija|Srijemske županije]], koja se protezala između Dunava i [[Sava|Save]], na istoku sve do [[Zemun]]a, na zapadu do [[Osijek]]a, osim područja [[Vojna krajina|Vojne krajine]].
▲ [[Datoteka:Stari_Vukovar_41.jpg|mini|lijevo|Dvorac Eltz , rano 20. stoljeće]].
Velike posjede u [[Slavonija|Slavoniji]] dobivaju ili kupuju feudalci. Grofovi Eltz, koji se ubrajaju u njemačko praplemstvo, dolaze u posjed vukovarskog vlastelinstva. Filip Karlo Eltz nadbiskup u [[Mainz|Mainzu]] i njemački knez izbornik [[1736.]] godine kupuje ovaj golem posjed s 35 naseljenih mjesta. Tijekom narednih stoljeća zemljišne površine su smanjene agrarnim reformama. Cijeli razvoj vukovarskog kraja sve do [[1945.]] godine tijesno je vezan uz vukovarsko vlastelinstvo grofova [[Eltz]].
| |||