Vukovar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 165:
U skladu sa Zakonom o agrarnoj reformi i kolonizaciji iz 1945. provedena je [[nacionalizacija]] dobara koja je pretvorena u državno vlasništvo. Dvije najbogatije vukovarske obitelji Eltz i Paunović ostaju bez cijelokupne imovine, koju dijelimice vlasnicima vraća Republika Hrvatska u novije vrijeme. Nakon 1948., raskola sa [[SSSR|SSSR-om]] i kretanja novim putem, državno je vlasništvo postalo društvenim (koje je ''de facto'' identično radničkom dioničarstvu, bez preciziranog vlasništva u vidu dionica). U vukovarskom kraju dolazi do brze industrijalizacije, iznad prosjeka u odnosu na ostale dijelove Hrvatske. Nažalost, industrija je usko specijalizirana, neatraktivna s masovnim zapošljavanjem radne snage. U isto vrijeme agrarna proizvodnja je autarhična. Godine [[1990.]] od ukupno zaposlenih u gospodarstvu vukovarskog kraja oko 60% radi u industriji, a samo 12% u poljoprivredi, u društvenom sektoru.
Neki događaji iz vremena [[Aleksandar Ranković|Rankovićeve strahovlade]] u Jugoslaviji bili su indikativni za osvajački pohod Srbije 30 godina poslije. Arhitektonski neprimjerenim zahvatom uklonjena je građevina hrvatskog atributa koju je projektirao velikan hrvatske arhitekture [[Aleksandar Freudenreich]], [[Hrvatski dom u Vukovaru]].<ref name="prostor">Z. Karač, Đ. Šimičić, [http://www.arhitekt.unizg.hr/prostor/Lists/Clanci/Attachments/36/2_34_234_04_karac_simicic.pdf ''Hrvatski dom u Vukovaru...''], ''Prostor'', 2[34] 15[2007], str. 213.</ref> Na mjestu gdje je bio definiran povijesni arhitektonski korpus kompleksa '''Hrvatskoga doma''', koji se je održao sve do početka 1960-ih, srušen je stari [[klasicizam|klasicistički]] hotel "K lavu", a nije dugo prošlo,
=== Vukovar u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] i danas ===
|