Razlika između inačica stranice »Monarhizam«

Dodano 3.367 bajtova ,  prije 4 godine
Uvedeno šire objašnjenje monarije, prošlosti, navedeni filozofi koji su taj oblik naveliki kao najboljim oblikom vlasti, dodan kratki povijesni okvir monarhije i monarhizma u Hrvatskoj. Uskoro slijede izvori i ideološki koncept od Aristotela do 20.st.
(Uvedeno šire objašnjenje monarije, prošlosti, navedeni filozofi koji su taj oblik naveliki kao najboljim oblikom vlasti, dodan kratki povijesni okvir monarhije i monarhizma u Hrvatskoj. Uskoro slijede izvori i ideološki koncept od Aristotela do 20.st.)
[[SlikaDatoteka:HeraldicPluteus Royalwith Crownthe figure of Spaina Croatian king.svgjpg|250pxmini|desno|mini250px|Predromanička oltarna ograda s prikazom okrunjenog hrvatskog vladara. [[Kruna]], uz simbol suverenosti često se koristi i kao simbol [[monarhija|monarhije]]]]
 
 
'''Monarhizam''' je [[politika|politička]] [[ideologija]] koja zagovara očuvanje ili obnovu [[monarhija|monarhije]] kao društvenog uređenja neke [[država|države]]. Predstavlja širi pojam od [[rojalizam|rojalizma]] čiji se sljedbenici zalažu za konkretnog monarha ili [[dinastija|dinastiju]] na čelu države. Budući da se zalažu za obnovu monarhije u državama s postojećim [[republika|republikanskim režimom]], njihova je ideologija u suprotnosti s [[republikanizam|republikanizmom]]. Zagovara nasljedni ili izborni sustav vlasti u kojem osoba vladara ima simboličnu ili stvarnu vlast, te predstavlja znak stabilnosti, jedinstva i suvereniteta jedne države ili nacije.
 
== Povijest ==
 
Monarhizam u ideološkom smislu je jedna od najstarijih ideologija, čiji začetci sežu daleko u ljudsku prošlost. Nazivan imenom monarhizam ili aristokracija on je često među velikim filozofima nazivan najboljim oblikom vlasti. Tako ga među antičkim filozofima promiču Aristotel i Platon, dok u srednjem vijeku Toma Akvinski. Razvoj nastavlja i u doba humanizma, renesanse i prosvijetiteljstva kada se veže uz prosvijećene apsolutističke vladare. Stvaranjem SAD-a, te kasnijom francuskom revolucijom počinju polako opadati državni sustavi u obliku monarhije, te se većinom prilagođavati kroz parlamentarni ili ustavni u suvremenije oblike monarhije. Većina europskih monarhija nestaje nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, kada nestaju posljednja velika carstva Europe. Danas europske monarhije predstavljaju jedne od najrazvijenijih zemalja Europskog kontinenta. Ideološki koncept monarhizma je nasuprot [[liberalizam|liberalnim]] i [[radikalizam|radikalnim]] lijevim i desnim republikanskim pokretima koji su se pojavili prvotno u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]] tijekom [[18. stoljeće|18. stoljeća]], te razvili u umjerenije i radikalnije oblike u [[20. stoljeće|20. stoljeću]].
Monarhizam je novija ideologija koja se pojavila kao [[konzervativizam|konzervativan]] odgovor na [[liberalizam|liberalne]] i [[radikalizam|radikalne]] republikanske pokrete koji su se pojavili u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]] tijekom [[18. stoljeće|18. stoljeća]].
 
Uspon građanske [[buržoazija|buržoazije]] i postupno propadanje [[feudalizam|feudalnog poretka]] u kojem je [[plemstvo]] i [[svećenstvo]] podržavalo vlast monarha dovelo je do pojave novih političkih ideja zasnovanih na urođenim i neotuđivim pravima čovjeka i prenosu prava [[suverenitet]]a s osobne ličnosti monarha na [[narod]]. Te nove ideje o organizaciji države i društva pojavile su se još [[1690]]. u djelu [[John Locke|Johna Lockea]] ''Dvije rasprave o upravljanju državom'', a razvili su ih kasniji prosvjetitelji poput [[Jean Jacques Rousseau|Jean Jacquesa Rousseaua]] u djelu ''Društveni ugovor'' ([[francuski jezik|fr.]] ''Du Contrat social ou principes du droit politique'') iz [[1762]]. godine.<ref>''Povijest svijeta'', II. dio, str. 530.</ref>
 
== Hrvatska ==
 
'''Povijest'''
 
Od konsolidiranja vlasti na prostorima između Jadrana i rijeke Drave Hrvati od osmog stoljeća stvaraju i razvijaju svoje države čiji oblik je u kneževinama. Od 925. pod kraljem Tomislavom iz loze Trpimirovića sjedinjuju se dvije kneževine i uzdižu u prvo hrvatsko kraljevstvo koje će u kontinuitetu postojati do 1918. U tom razdoblju razvija se sustav iz plemićko-plemenskog, u feudalni, te kasnije u moderniji obliku parlamentarne monarhije. U 19.st. jedan od najvećih zagovornika monarhizma bio je ban Josip grof Jelačić Bužimski, uz njega poznati po stavovima promicanja monarhije su ban Ivan Mažuranić, dr. Ante Starčević, dr. Ivo Pilar, dr. Fran Milobar, dr. Aleksandar Horvat, te mnogi drugi. Od 19.st. počinju se pojavljivati i prve političke stranke koje zastupaju monarhizam, te različite oblike odnosa unutar Habsburške monarhije. Neke od njih su Ustavno liberalna stranka (unionisti), Stranka prava, Čista stranka prava, itd. U razdoblju od 1918. do 1941. monarhizam se svodi na podršku vladarske obitelji u Kr. SHS/Jugoslaviji, jugoslavenski unitarizam i nacionalizam ili zalaganje za stvaranje vlastite autonomne jedinice pod nazivom Banovina hrvatska. Za vrijeme drugog svjetskog rata NDH će kroz donošenje zakonskih odredbi o kruni Zvonimirovoj postati monarhija, te potpisivanjem Rimskih ugovora ustoličit će se novi kralj iz loze Savoj-Aosta. Od 1943. poglavnik NDH će zagovarati republikanizam, dok stvaranjem socijalističke Jugoslavije 1945. ona postaje službeno totalitarna socijalistička republika. Dolaskom višestranačja 1990. u Republici Hrvatskoj će nastati i prva monarhistička stranka naziva [[Domovinska Građanska Stranka]] koja će biti ukinuta 2007. Danas porastom popularnosti europskih monarhija i njihovih vladarskih obitelji i valdara kao što su Ujedinjeno kraljevstvo, Vatikan, Kr. Belgija, Nizozemska, Švedska, Danska, Norveška, Španjolska, Luksemburg, itd. raste i broj pobornika monarhizma u Hrvatskoj, čija ideologija se temelji u tisućljetnoj monarhističkoj prošlosti hrvatskih kraljevina, kneževina i banovina.
 
'''Političke stranke'''
 
97

uređivanja