'''Velika Karlovačka sinagoga''' je bila glavna sinagoga [[Židovi u Hrvatskoj|židovske]] zajednice u [[Karlovac|Karlovcu]].
Prva sinagoga u Karlovcu nalazila se u privatnoj kući u Florijanskoj ulici br. 220, danas Draškovićeva 8. židovska zajednica je tu kuću iznajmila od Josipa Smenderovca, jer židoviŽidovi do [[carski patent 1859.|carskog patenta]] [[1859.]] godine nisu smjeli posjedovati nekretnine. Nakon što je karlovačka židovska bogoštovna općina u drugoj polovini 19. st. ekonomski ojačala, te pošto su carskim patentom iz 1859. židoviŽidovi dobili mogućnost kupnje nekretnina, židovska je zajednica odlučila izgraditi vlastitu sinagogu. Zemljište je kupljeno 1870. godine u današnjoj Šebetićevoj ulici od posjednika Vidalia i Kostića za 2000 forinti. Te je godine predsjednik židovske bogoštovne općine bio Filip Reiner, a općinski odbornici: Makso Blauhorn, Makso Heinrich, Josip Weiss, Ignjat Hafner i Samuel Fröhlich. Gradnja hrama povjerena je Ljudevitu Kappneru i Ernestu Mühlbaueru. Zidao se prinosima općinara. Veće svote poklonili su u tu svrhu: Njegovo kraljevsko apoštolsko Veličanstvo [[Franjo Josip I.]], gradsko karlovačko poglavarstvo, barun [[Rotschild]], Filip Reiner, Bernhard i Jakov Lederer, te Samuel Weiss iz Zagreba.<ref name=ka>{{Citiranje www|naslov=Sinagoga u Šebetićevoj ulici|url=http://kafotka.net/1380|autor=Biserka Fabac|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=www.kafotka.net|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=6. rujna 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>
Sinagoga je izgrađena u stilu [[historicizam|historicizma]], s obilježjima neogotike i neorenesanse. Sinagoga je otvorena i posvećena [[6. rujna]] [[1871.]] godine. Događaj je uveličala vojna glazba, uz prisustvo gradskih vlasti i izaslanstva drugih židovskih bogoštovnih općina. O sinagogi je sačuvano vrlo malo dokumenata. U Državnom arhivu grada Karlovca, u zbirci građevinske dokumentacije postoji samo jedan dokument o karlovačkoj sinagogi. To je građevinska dozvola od 11. veljače 1936. u kojoj Židovska bogoštovna općina prijavljuje popravak i bojanje pročelja sinagoge. U sinagogi su bile orgulje.<ref name=ka/><ref name=cendo>{{Citiranje www|naslov=Židovska općina Karlovac|url=http://www.cendo.hr/Opcine.aspx?id=8|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=CENDO - Istraživački i dokumentacijski centar|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=6. rujna 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sinagoga je bila skladište, te su uklonnjeni svi rekviziti. Nakon rata [[Savez Jevrejskih opština Jugoslavije]] (Savez židovskih općina Jugoslavije) raspolagao je sa zgradom, ali je s tadašnjom komunističkom vladom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] sklopio sporazum po kojem su gradovi postali vlasnici neobnovljenih sinagoga. Za uzvrat "Savez Jevrejske opštine Jugoslavije" dobio je prostor i sredstva za izgradnju domova za stare i nemoćne. Prema tom dogovoru karlovačke gradske vlasti su zgradu devastirane sinagoge srušile zajedno s uglovnicom trgovca Petra Sljepčevića 1960. godine. Rušenjem sinagoge grad Karlovac je ostao bez jednog vrijednog sakralnog spomenika koji je svjedočio o njegovoj bogatoj duhovnoj povijesti.<ref name=ka/><ref name=cendo/><ref>{{Citiranje www|naslov=Sve hrvatske sinagoge|url=http://www.hkv.hr/vijesti/hrvatska/3122-sve-hrvatske-sinagoge.html|autor=|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=6. rujna 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref>
