Razlika između inačica stranice »Pawnee Indijanci«

Dodano 12 bajtova ,  prije 5 godina
→‎Povijest: Dodani linkovi, ispravljen pravopis, poboldani naslovi odlomaka.
(→‎Povijest: Fixed typo)
Oznake: mobilni uređaj mobilna aplikacija
(→‎Povijest: Dodani linkovi, ispravljen pravopis, poboldani naslovi odlomaka.)
==Povijest==
 
Pawnee Indijanci živjeli su svojevremeno u [[Teksas]]u , tamo gdje su i bila nastanjena [[Caddoan]] plemena, međutim već [[1541]]. kada Coronado posjećuje [[Quivira|Quiviru]], oni su nastanjeni u području [[Platte]], u južnoj Nebraski, organizirani u 4 konfederirane bande ili plemena ''Tapage'' ili ''Noisy'', Wolf ili ''Skidi'', ''Grand'' ili ''Chaui'' i ''Republican''. Pawnee svoj teritorij, kada dolaze u kontakt sa francuskim trgovcima (oko 1750.), šire i na područje Republicana u [[Kansas]]u i području [[Niobrara|Niobrare]] u Nebraski. Godine [[1806]]. španjolski vojnici posjećuju Pawneeje upravo nešto prije dolaska ameruičkog istraživača [[Zebulon Montgomery Pike]]a, koji nam ostavlja obilje podataka o brojnom stanju Pawnee bandi, navodeći i spolnu populaciju, broj nastambi i količinu vatrenog oružja kojom su raspolagali. Prema njemu Pawnee love bizona, [[dabar|dabra]], [[vidra|vidru]], [[jelen]]a i drugo a [[krzno|krznima]], kao i većina plemena, prodaju na tržištu u St. Louisu. Zloglasno žrtvovanje ljudi jutarnjoj zvijezdi [[Ho-Pir-i-Kuts]] ([[Venera (planet)|Venera]]), ukinuo je Skidi-poglavica [[Petalesharo]].
Pawnee su bili ratoboran narod, a osobito su to iskazivali prema [[Sioux]]ima, sa [[Oto Indijanci|Oto]] Indijancima su bili u prijateljskim odnosima a protiv [[SAD]] nisu nikada ratovali. Dobre odnose sa SAD-om iskazuju i time što američkoj vojsci pomažu u skautskim poslovima, a ''Pawnee battalion'' štiti američku željeznicu [[Union Pacific RR]], od napada drugih plemena. Njihova populacija gubi se 1830.-tih i 1840.-tih u ratovima sa Siouxima, a pogađaju ih i epidemije [[boginje|boginja]] i [[kolera|kolere]], tako da [[1876]]. prepuštaju svoju zemlju u Nebraski SAD-u, a oni odlaze na rezervat u Oklahomu, koji se raspada nakon što se zemlja počela dodjeljivati pojedinačno, danas okrug Pawnee.
 
==Etnografija==
 
'''''Običaji'''''
 
Pawnee-kultura je prerijska, ali se donekle razlikuje od tipičnih preriskih plemena kao kod [[Arapaho|Arapaha]] i [[Cheyenne|Šajena]]. Pawnee su sjedilačko pleme, agrikulturno, koji žive u velikim stalnim naseljima čije su nastambe polu-podzemne i zemljane. Pawnee uzgajaju [[kukuruz]], vješti su jahaći i uzgajivači [[konj]]a i lovci na [[bizon]]e, ali glavna preokupacija je ostao kukuruz. Pawnee su jedino pleme lovaca na bizone u preriji koje još sredinom 19. stoljeća običava žrtvovati djevojke, a u njihovom svetom plemenskom svežnju nalazi se najdragocjeniji fetiš, kameni klip kukuruza. Osvajanjem prerije i dolaskom konja na preriju, za lov i transport se koristi konj, a za vrijeme lova na bizone stanuju u kožnom šatoru-[[tepee]]. Ceremonije [[Hako]] (u [[pawnee jezik|pawnee]]ju ''Hakkopirus''), su bili serije socijalnih i religioznih rituala [[Chaui]]-Pawneeja, za koje etnografkinja [[Alice C. Fletcher]], kaže da su Pawnee-oblik ceremonije Calumeta, a Eva Lips navodi kako se održavaju čast ptica orlova, pataka, jastrebova i drugih. Hako je Pawneema ono što je [[Big House]] [[Lenni Lenape|Lenni Lenapima]], ili [[Hunka]] kod [[Sioux]]a.
-[[Atira]] ("''Vault-of-the-Sky''") je nebeski svod, ona je žena Tirawina, majka-kukuruz i sveta majka zemlja svim stvorenjima, i ona je i vođa hako-ceremonija. Njezin muž [[Tirawa]] je stvaralac i bog neba. On je Pawneeje naučio vještinama [[govor]]a, oblačenja, pravljenja [[vatra|vatre]], [[lov]]u, obrađivanju zemlje, bojanju tijela, pušenju [[duhan]]a i religioznim ritualima i žrtvovanju. [[Vjetar]], [[kiša]], [[grom]]ovi i [[munja|munje]], njegovi su glasnici.
 
'''''Društvena organizacija'''''
 
Pawnee su podijeljeni u 4 spomenute grupe, od kojih svaka ima nekoliko sela, a [[Chaui]] su bili vodeća. Priroda i srodstvo ovih 4 bandi, su daleko od najjasnijeg. Fletcher (1949: 213) koristi termin "''confederacy''", dok Lesser (1933: 1) navodi da su ove četiri bande politički nezavisne jedna od druge / ''says that aboriginally the four bands were politically independent of each other''./
Drugi pak izvori (Densmore 1929: 3, and Linton 1922: 5) navode da je politička struktura plemena slična strukturi bande, i da je postojalo plemensko vijeće sastavljeno od vijećnika iz raznih bandi.
Što se tiče Skidija, ili Vučjih ponija, oni su najbolje opisani. U ranom 19. stoljeću [[Skidi]] su bili federacija od 13 sela sa vrhovnim vijećem poglavica i ceremonijalnom organizacijom. Svako pripadajuće selo imalo je poglavicu i vijeće.
U Političku strukturu integriran je razredni sistem, koji uključuju odjeljke nalik klasama. Najviši razred čine poglavice. Nakon njih slijede ratnici, svećenici i šamani. Iza njih dolazi običan puk, ljudi bez utjecaja i moći, a čine manje od polovice populacije bande. Na samom dnu su ljudi van svih ovih klasa, oni žive na rubovima sela jer su prekršili plemenske zakone i običaje. Tradicionalno je postojala i klasa robova, to su bili ljudi iz drugih plemena, zarobljeni tijekom ratnih pohoda, pa zatim inkorporiranih u pleme.
Sela su endogamna. Poliginija se prakticira, striktno sororalna ,nasljeđe je matrilinearno, a stanište matrilokalno, sistem srodstva tipa ‘crow’, to jest onakav kakav su etnolozi zabilježili i opisali kod Crow Indijanaca, I može ga se naći širom svijeta. Veličina zemljane pawnee-nastambe varira ,pa može u njoj živjeti jedna, ali češće više obitelji, prema Weltfish (1965: 14), u većini nastambi može živjeti od 30 do 50 ljudi.
Anonimni suradnik