Inačica od 5. prosinca 2014. u 19:15 uredi Syum90 (razgovor \| doprinosi) 293 edits Reverted 1 edit by 92.36.134.132 (talk). (TW) ← Starija izmjena		Inačica od 20. kolovoza 2016. u 08:29 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Zvuk Novija izmjena →
Redak 1: [[datoteka:Spherical pressure waves.gif\|mini\|desno\|250px\|Zvuk se širi u obliku prostornih [[longitudinalni val\|longitudinalnih valova]] u [[zrak]]u.]] '''Zvuk''' je ljudska percepcija nestalnih podražaja nastalih kao posljedica promjene razine tlaka koja se širi elastičnim [[medij]]em u kojeg je uronjen opažač (slušatelj). Te promjene [[tlak]]a nastaju zbog [[titranje\|titranja]] [[molekula]] medija ([[zrak]], [[voda]]...) koje su zbog vanjskog utjecaja (sile) izbačene iz ravnotežnog položaja. Zvuk se širi zbog [[elastičnost\|elastične]] veze među molekulama medija. U [[plin]]ovima i [[tekućina]]ma valovi zvuka su isključivo [[longitudinalni valovi\|longitudinalni]] (tj. šire se u istom pravcu u kojem se gibaju čestice medija pri titranju), dok u čvrstim tijelima valovi mogu biti također [[transverzalni valovi\|transverzalni]], tj. čestice medija mogu titrati i okomito na pravac širenja vala. Zvuk se ne može širiti kroz [[vakuum]]. [[datoteka:Onde compression impulsion 1d 30 petit.gif\|mini\|desno\|250px\|Primjer [[longitudinalni val\|longitudinalnog vala]].]] [[datoteka:Onde cisaillement impulsion 1d 30 petit.gif\|mini\|desno\|250px\|Primjer [[transverzalni val\|transverzalnog vala]].]] '''Zvuk''' je [[Mehanički valovi\|mehanički val]] [[frekvencija]] od 16 [[Hz]] do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko [[uho]]. Zvuk frekvencije niže od 16 Hz naziva se [[infrazvuk]]om, zvuk frekvencije više od 20 kHz [[ultrazvuk]]om, a ako je frekvencija viša od 1 GHz, [[hiperzvuk]]om. Zvuk nastaje više ili manje [[period]]ičnim [[titranje]]m izvora zvuka koji u neposrednoj okolici mijenja [[tlak]] sredstva ([[medij]]a), poremećaj tlaka prenosi se na susjedne [[čestica\|čestice]] medija i tako se širi u obliku uglavnom [[longitudinalni val\|longitudinalnih valova]] u [[plin]]ovima i [[kapljevina]]ma i longitudinalnih i [[transverzalni val\|transverzalnih valova]] u [[krutina]]ma. [[Brzina zvuka]] uglavnom ovisi o [[gustoća\|gustoći]] i [[elastičnost\|elastičnim]] [[sila]]ma u krutinama i kapljevinama a u plinovima o gustoći, [[temperatura\|temperaturi]] i [[tlak]]u. Osim u uobičajenim [[mjerna jedinica\|mjernim jedinicama]] [[brzina\|brzine]] ([[Metar u sekundi\|m/s]], [[Kilometar na sat\|km/h]]), mjeri se i nenormiranom jedinicom [[Mach\|mah]] ([[machov broj]]). Kada [[zrakoplov]] dosegne brzinu zvuka (oko 343 m/s), tlak se neposredno pred zrakoplovom poremeti, [[Otpor sredstva\|otpor]] znatno poraste, pa nastaju udarni valovi, koje promatrači na tlu doživljavaju kao prasak (takozvano probijanje [[Zvučni zid\|zvučnoga zida]]). Zvuk se širi bez prijenosa [[masa\|mase]], ali se zvukom prenose [[Impuls sile]] i [[energija]]. U svezi s tim, definiraju se [[jakost zvuka\|jakost]], razina jakosti, [[glasnoća]] i razina glasnoće zvuka ([[akustika]]). Kao i u ostalim vrstama valova, i u širenju zvuka očituju se pojave svojstvene svakom [[val]]nom gibanju, kao što su [[apsorpcija]], [[Dopplerov učinak]], [[interferencija valova]], lom ([[refrakcija]]), odbijanje ([[refleksija]]), [[ogib]] ([[difrakcija]]). U [[glazba\|glazbi]], zvuk se razlikuje od [[ton]]a u užem smislu riječi i od [[šum]]a po odnosima parcijalnih tonova ili parcijala. Parcijali tona maksimalno su [[Harmonijsko titranje\|harmonični]], dok su parcijali zvuka tek djelomično harmonični (više je neharmoničnih gornjih parcijalnih tonova nego kod zvuka), a kod šuma su odnosi parcijala posve neharmonični. Osnovna obilježja zvuka (visina, jakost, trajanje i boja) istoznačna su s osnovnim obilježjima tona, samo ih je teže precizno odrediti nego za ton. Pojam zvuk koristi se u glazbi, ponajprije u svakodnevnoj uporabi, i kao sinonim za pojedinačna i skupna obilježja zvuka (na primjer zvukovnu boju) ili osjetilni dojam zvučanja nekih [[glazbala]] ili ansambala (na primjer zvuk [[Orgulje\|orgulja]], zvuk [[zbor]]a). <ref> '''zvuk''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67594] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Zvuk se širi zbog [[elastičnost\|elastične]] veze među [[molekula]]ma sredstva. U [[plin]]ovima i [[tekućina]]ma valovi zvuka su isključivo [[longitudinalni val\|longitudinalni]] (to jest šire se u istom pravcu u kojem se gibaju čestice medija pri titranju), dok u čvrstim tijelima valovi mogu biti također [[transverzalni val\|transverzalni]], to jest čestice medija mogu titrati i okomito na pravac širenja vala. Zvuk se ne može širiti kroz [[vakuum]]. Izvor zvuka je uvijek mehaničko [[titranje]] nekog [[Tijelo (fizika)\|tijela]]. Kad udarimo o neki predmet, na primjer trgnemo napetu žicu, čujemo zvuk, a taj osjet zvuka prestaje čim spriječimo da tijelo titra. Energija zvuka širi se nekim sredstvom (medijem) u obliku [[mehanički valovi\|mehaničkog vala]]. To sredstvo je obično [[zrak]], a može biti i tekuće ili elastično čvrsto tijelo. Bez sredstva u kojem se šire mehanički valovi ne možemo čuti zvuk. Prema pravilnosti titranja razlikujemo ton, šum i [[buka\|buku]]. Ton je zvuk koji se sastoji od [[Harmonijsko titranje\|harmoničkih titraja]], dok su šum i buka smjesa titraja različitih [[frekvencija]] i [[amplituda]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> == Svojstva ==

Zvuk: razlika između inačica