Razlika između inačica stranice »Zvuk«

Dodano 3.836 bajtova ,  prije 3 godine
nadopunio Zvuk
(nadopunio Zvuk)
(nadopunio Zvuk)
| [[aluminij]] || 6 300 m/s
|}
[[datoteka:Carl Schweninger sen Das Echo vom Traunstein.jpg|250px|desno|mini|[[Jeka]] je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da reflektirani val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val.]]
 
[[datoteka:FA-18 Hornet breaking sound barrier (7 July 1999).jpg|mini|250px|desno|''Northrop F/A-18'' probija [[zvučni zid]].]]
=== Refleksija ili odbijanje zvuka ===
Zvuk se odbija ili reflektira kad u svom rasprostiranju naiđe na zapreku. Refleksija zvuka zbiva se uvijek tako da je [[kut]] upadanja jednak kutu odbijanja. U šumi ili planinama ćemo refleksiju ili odbijanje zvuka još jače osjetiti. Odbijeni zvuk se vraća i mi ga čujemo kao ponovljeni zvuk. To vraćanje zvuka, koje nastaje odbijanjem zvučnih valova zove se [[jeka]]. Međutim, jeka može postati vrlo neugodna i nezgodna u [[prostorija]]ma. Da bismo jeku čuli odijeljeno od zvuka, moramo biti udaljeni od pregrade od koje se zvuk odbija više od 17 [[metar]]a, jer se inače zvuk i jeka stope zajedno u jedan zvuk.
 
=== Lom i ogib zvuka ===
Da postoji lom zvučnih valova, pokazuju pojave koje nastaju pri [[eksplozija|eksploziji]]. Tom prilikom zrake zvuka dolaze u visini do slojeva zraka u [[atmosfera|atmosferi]] niže temperature u kojima se zvuk širi manjom brzinom. Zato se zrake zvuka lome prema okomici na taj sloj. Međutim, u visinama od 40 do 60 kilometara temperatura zraka opet raste, pa se zvuk širi većom brzinom, a zrake zvuka se lome od okomice i konačno odbijaju na jednom sloju zraka. Posljedica je toga da se zvuk čuje do udaljenosti od 70 kilometara, a onda se do otprilike 180 kilometara uopće ne čuje. Taj pojas od 70 do 180 km, u kojem se zvuk ne čuje zove se '''pojas šutnje'''. Od 180 km pa do 250 km, zvuk se ponovo čuje.
 
[[Ogib]] zvuka je pojava širenja zvuka također iza zapreke što se tumači [[Huygensovo načelo|Huygensovim načelom]] ili Huygensovim principom. Ta je pojava ogiba zvuka mnogo veća kod zvučnih valova nego kod valova na vodi.
 
=== Zvučni zid ===
{{Glavni|Zvučni zid}}
 
'''Zvučni zid''' je [[Aerodinamika|aerodinamička]] pojava koja nastaje pri dosezanju brzine zvuka neke letjelice ili drugoga objekta. Premda se zrak pri malim brzinama strujanja smatra nestišljivim [[fluid]]om, pri većim brzinama postaje stišljiv. Tako [[zrakoplov]] u letu stvara poremećaj [[tlak]]a okolnoga zraka, koji se pri manjim brzinama strujanja nalazi neznatno ispred zrakoplova. Kada zrakoplov dosegne brzinu zvuka (ovisno o temperaturi, od 1 152 do 1 224 km/h), stvara se poremećaj tlaka neposredno pred zrakoplovom, otpor znatno poraste, pa nastaju udarni valovi, koje promatrači na tlu doživljavaju kao prasak (takozvano probijanje zvučnoga zida). Razvojem zrakoplovâ vršne su se brzine približavale brzini zvuka, pa je postao očit razoran utjecaj udarnih valova, jer su neki zrakoplovi bili znatno oštećeni pri letu u tom području brzina. Zbog toga se dugo vjerovalo da zrakoplov ne može nadmašiti brzinu zvuka. Ipak su nakon Drugog svjetskog rata američki inženjeri, primjenjujući rezultate njemačkih istraživanja, konstruirali raketni zrakoplov ''X-1'', kojim je 1947. pilot [[Chuck Yeager]] prvi probio zvučni zid, a poslije su i neki putnički zrakoplovi (na primjer francuski [[Concorde]] te ruski [[Tupoljev Tu-144]]) letjeli brzinom većom od brzine zvuka. <ref> '''zvučni zid''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67592] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Iz tog razloga kod današnjih zrakoplova brzina se izražava Machovim brojem. [[Machov broj]] je omjer između brzine zrakoplova i brzine zvuka. Tako na primjer zrakoplov ima Machov broj 1 ako može postići brzinu zvuka, a Machov broj 2 ako može postići dvaput veću brzinu od brzine zvuka.
 
== Jedinice ==